BIBLIOKA GRADA BEOGRADA
Novine beogradskog čitališta 9-11. jul 2006.

BANJEGLAV, Predrag - Zavičajno carstvo (Pirgave priče).

Zemun: ESTART, 2005. "Zavičajno carstvo" u podnaslovu nosi odrednicu "Pirgave priče".
Njome je dodatno toplo ušuškano gnezdo knjiško i sugerisano da su priče šarolike. Predrag Banjeglav, rođen u Novim Karlovcima i tamo trajno nastanjen, član je Udruženja književnika Srbije (2003.) i Vojvodine (2004). Objavio je zbirku pesama i triromana, od kojih su dva poslužila kaopodloška dramaturškim ostvarenjima.
Najnovija zbirka priča o buhvata zavičajni Srem, ali pojam zavičajnosti raskriljuje gde god
su bliski bližnji (a njih ima posvuda). Autor se ogleda kao filantrop, sklon empatiji, baziran u realističkom miljeu obojenom lokalizmima, a svoju prozu nadogradio je i simboličkim primesama. Polazišna tačka u pisanju je uglavnom u realnosti, mada je često nadopunjena fantastičnom nadgradnjom, tako da imamo i sajnsfikšn sremačku priču sa krajnje humanošću ovenčanim krajem. Simbolistički princip sinestezije ovaj autor vešto koristi, te čitalac iako suočen samo sa hartijom počinje da oseća mirise, boje i zvuke onoga o čemu se i o kome je pisano. Boja purpura preplavljuje knjigu u značenju spajanja topline emotivne i misaonosti. Priče nisu samo beleške koje daju kroki crteže okruženja. One su uzdignute do filozofske ravni dotičući mnogobrojne oblasti - od večnog pitanja prolaznosti života i trajnosti smrti, Boga, preko ratne i ljubavne tematike. Kao što sam već na pomenula Banjeglav ima izoštreno oko za detalj i ume da ga uzdigne do simboličkog oslikavanja makrokosmosa.
Knjiga je protkana citatima iz dosadašnjih Predragovih dela i simbioza je svega ranijeg promišljanja. I gorčine i smeha i tuge i optimizma možete naći na njenim stranicama, a dušu ćete obogatiti ne samo toplinom patiniranog Srema nego i zavičajnim carstvima preko Drine, naseljima Roma i gde god bliski ljudi bili. Stilom jednostavna, kratka rečenica i obima priče su škrinja leksičkog blaga Vojvodine i njenih običaja. Pored davanja univerzalnosti svojoj rodnoj grudi ona predstavlja i dokumentovanu prozu običaja seoskih i duboko poniranje i u svoju i u psihologiju glavnih junaka. Pred nama je delo koje je nabreklo od zrelosti i kva liteta i blago onom ko uspe da dođe do njega, a još bolje onima koji proniknu u tajne suptilnosti stvaranja Predraga Banjeglava.