vrati se na sadrzaj arhiva [email protected]

Kingov svet Vreća kostiju


" Mike Noonan, uspešan i plodan pisac bestsellera, sa svojih trideset š e s t godina imao je sve š to su mu njegovi mili o nski honorari mogli p riuštiti , kada je iznenada izgubio jedino do č ega mu je u ž ivotu bilo stalo - svoju voljenu ž enu Jo. Nakon č etiri jalove i besmislene godine Mike je jo š uvek u nekoj vrsti blokade , u glavi vrti jedan te isti film i poku š ava pohvatati konce ž ivotne nesrece koja ga je sna š la. Progonjen jezivim nocnim ko š marima, opsednut sumnjom u vernost pokojne supruge, zagu š en ispraznos ć u pisca bez inspiracije, Mike ć e se napokon odluciti oti ć i na izvori š te svojih mora - letn j ikovac na obali jezera Dark Score, u kucu, č ini se, prenaseljenu duhovima pro š losti. "

Kao veliki Kingov fan moram reći da sam bio više nego oduševljen kada je kod nas najzad ponovo objavljena jedna njegova knjiga. Knjiga "Vreca kostiju" nije tipična Kingova knjiga. Ovoga puta King se dao u jedan mali eksperiment tako da možemo reći da imamo jednu pravu "ukletu ljubavnu priču" kako i stoji na koricama knjige. Ovo ne znači da će se Kingovi obožavaoci razočarati. Naprotiv, ova knjiga je samo odličan dokaz koliko je King zaista "King". Knjiga je napisana maestralno. Svaki lik je razrađen do detalja. Pošto je knjiga pisana u prvom licu, sva stanja kroz koja prolazi glavni lik Mike Noonan toliko su verno prikazana i toliko čitaoca uvlače u celu priču da jednostavno nemamo potrebu za vizualizacijom već mi, kao čitaoci, postajemo glavni lik i aktivno učestvujemo u samoj radnji preživljavajući sve što preživljava Mike Noonan. Lik male Kyre Devor je tako dobro urađen što nam pokazuje koliko je King upoznat sa materijom o kojoj piše. Jednostavno svako dete u bilo kom drugom Kingovom romanu pa i u ovom, priča kao svako dete, ponaša se kao svako dete i reaguje kao svako dete. Jednostavno čitajuci ovu knjigu ne možete a da ne zavolite Kyru i sa užasom preživljavate strahote koje su se dešavale oko nje. Nemojte se čuditi ako pri kraju knjige pustite i po koju suzu. Sama priča je u isto vreme i strašna i tužna. I od samog početka knjige King vas uvlači u priču tako da gradi atmosferu punu neizvesnosti, čuđenja i straha terajući vas do veličanstvenog finala gde sa užasom (bar kod mene je tako bilo ) konačno dobijate odgovor šta u stvari duh Sare Tidwell želi od Mike Noonan-a i kakve veze sa tim ima mala Kyra i vikendica "Sara Laughs".

Knjigu je kod nas izdalo IP "Alnari".

Još jedno viđenje ove knjige:

 


U mnogim Kingovim djelima jedan od glavnih protagonista je književnik, obično pisac ("Mračna Polovina", "Mizeri", "Isijavanje", "To", "Očajavanje"...), takav je slučaj i sa romanom "Vreća Kostiju".
U ovom romanu naracija je u prvom licu, tako da tokom čitave radnje možemo da saosjećamo sa glavnim junakom, piscem, Majkom Nunanom. Pisanje u prvom licu nam je omogućilo i da vidimo sva stanja kroz koja prolazi glavni junak (tj. osoba koja prica o događajima), da zađemo dublje u njegova razmišljanja, i da vidimo kakav je njegov pogled na svijet; tj. na taj način dobijamo jednu kompleksnu ličnost, koja teško da može da se razlikuje od stvarne, od ličnosti koja hoda ovom planetom. Tako, tokom čitanja ove knjige dobijamo jednog (dragog) prijatelja koji nam priča o njegovom padu, o izgubljenoj ljubavi, o gubljenju smisla života, o ponovnom dizanju na noge, o novoj ljubavi, i o tome kako ljudi mogu biti surovi...
King je u pogovoru njegove poduže novele "Tajni Prozor, Tajni Vrt" rekao da je u romanu "Mizeri" pokušao da oslika "strahovitu moć koju fikcija može steći nad čitateljem". Odmah posle toga King napominje da je u romanu "Mračna Polovina" istražio upravo suprotnu pojavu: strahovitu moć koju fikcija može steći nad piscem. Kada malo dublje zađete u radnju "Vreće Kostiju" shvatićete da je King imao na umu jedno - kako život, stvarni život, može uticati na pisca i na njegovo djelo.
Već na prvoj strani romana saznajete da žena glavnog protagoniste, umire i kroz njegova razmišljanja shvatate da ćete do kraja romana imati posla sa jednom rastrojenom ličnošđu. Jedan dio radnje se dešava u imaginarnom gradu Deriju (grad gdje se zbiva radnja i jos nekih Kingovih romana i prica: "To", "Nesanica", "Hvatač Snova"...) i u tom dijelu otkrivate šta se dogodilo sa glavnim likom romana "Nesanica" - Ralfom Robertsom. (I upravo ta povezanost romana stvara jednu Kingovu "Ljudsku komediju".) A ono što je King fantastično opisao je: kroz kakve sve probleme pisac prođe kad ima spisateljsku (piščevu) blokadu (što je prilično čudno, jer kada se osvrnete na Kingov cjelokupan opus vidite da je vrlo malo moguće da je King, ikad, imao spisateljsku blokadu). Ova "blokada" će Majka Nunana da odvede na jedno mjesto koje bi trebalo da riješi sve njegove probleme, ali... Majk ubrzo saznaje da mještani toga mjesta nisu baš dobrošudni i "čisti" kakvi su izgledali na prvi pogled, i on će ubrzo vidjeti da njegov ljetnjikovac - "Nasmejanu Saru" - nastanjuje još neko...
Pored Majka u romanu će se pojaviti još jedan, izuzetno upečatljiv, lik (za koga ćete se možda najviše i vezati) mala djevojčica Kajra Devor. Njen odnos sa Majkom Nunanom će biti nešto posebno, odnos koji će zbližiti natprirodne sile (nešto slično odnosu malog Denija Torensa i Dika Halorana u "Isijavanju", samo mnogo jači). Majk će se i zbližiti sa majkom male djevojčice - Meti Devor, a otkiće da gradić u kome trenutno živi krije užasnu tajnu...
Dalje ne namjeravam da vam otkrivam. Ovu knjigu treba pročitati da bi je mogli doživiti, i to je jedna od knjiga koju nikad nećete zaboraviti i koju ćete uvijek moći da čitate. Tokom čitanja nasmijaćete se, bićete tužni, nespokojni, zabrinuti, možda i zaplačete, a i otkrijete šta je mržnja prema likovima koji žive na hartiji... I kada sklopite korice knjige biće mnogo pitanja bez odgovora...
Prevod knjige je solidan, a sviđa mi se to što je izdavač koristio originalni "cover art". A mislim da je bilo i vrijeme da se naša publika upozna sa jednim od najvećih i najboljih pisaca današnjice.
(autor teksta Baća Bojan)

Arakis
www.geocities.com/arakis_1999/skhome.htm
vrati se na sadrzaj
arhiva