Hipokratova zakletva

Уредници: nevenkagaragic, Moderatori

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 09 Дец 2015, 11:05

Zamisljeno...
Doslo vreme za nestanak ljudske vrste? Ionako je premalo LJUDI, svakodnevno se potvrdjuje sirom zemljine kugle...


Bakterijska apokalipsa: Uskoro će ljudi umirati od običnih infekcija i rutinskih operacija?

Zamislite svijet u kojem ljudi umiru od običnih infekcija, u kojem ne postoji presađivanje organa, u kojem ne možemo liječiti leukemiju i druge tumore, u kojem čak i rutinske operacije poput vađenja slijepog crijeva imaju visoku smrtnost. Taj svijet uskoro bi mogao postati naša stvarnost, otkriva istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Lancet Infectious Diseases Journal.

Decembar 8, 2015


Radi se o dolasku bakterijske apokalipse - trenutku kada više niti jedan antibiotik kojim čovječanstvo raspolaže neće moći zaustaviti štetne bakterije. Većina ljudi vjerovatno vjeruje kako su bakterije ‘pokorena vrsta’, kako ih je moderna medicina naučila zaustaviti i kako se radi o ‘gotovoj priči’, a čak i ako neka bakterija razvije otpornost na postojeće antibiotike, jednostavno ćemo izmisliti nove, zar ne? Nažalost, ne.

Bakterije često razmjenjuju genetske informacije, u procesu koji se zove horizontalni transfer gena. Kada neka bakterija mutira i razvije otpornost na neku vrstu antibiotika, određeni postotak bakterija podijelit će tu otpornost i s drugim bakterijama. Radi se o promilima promila - strahovito malim brojkama, ali s obzirom na brojnost bakterija, do prijenosa otpornosti doći će gotovo sigurno.

Iako su bakterije koje će biti otporne možda malobrojne, kada se cijela populacija bakterija suoči s antibiotikom odumrijet će sve bakterije osim onih otpornih, koje će se potom početi razmnožavati do tačke gdje će sve bakterije u organizmu biti otporne na antibiotik.

U studiji objavljenoj u Lancetu otkrivene su bakterije otporne na colistin - antibiotik koji se koristi kao posljednja linija odbrane u liječenju bakterijskih infekcija. Radi se o antibiotiku štetnom po bubrege koji se i danas koristi u medicini samo zato jer bakterije nisu bile otporne na njega.

Znanstvenici su pronašli soj Escherichie coli otporan na colistin zbog mutacije u MCR-1 genu, a ono što čini cijelu priču još strašnijom jest što su otpornost otkrili na dvije, međusobno vrlo udaljene lokacije - u Danskoj i u Kini. Epidemiolozi vjeruju kako se radi o mutaciji koja je proputovala cijelu Euroaziju, a ne o dvije odvojene mutacije koje su rezultirale istom vrstom otpornosti.

Otpornost na colistin pronađena je u 15% uzoraka sirovog mesa s farmi svinja u Kini, a otkrivena je i kod 16 ljudi. Nakon analize uzoraka bakterijske DNK u Danskoj, identična mutacija pronađena je u pet uzoraka mesa peradi, te kod jedne osobe koja je bolovala od krvne infekcije. Postoje indicije da se otpornost proširila i na Laos i Maleziju.

- Svi su ključni igrači na pozicijama kako bi svijet poslije antibiotika postao stvarnost, rekao je profesor Timothy Walsh sa Sveučilišta u Cardiffu, jedan od autora istraživanja.

- Ako MCR-1 postane globalno prisutan, zapravo kada, ne ‘ako’, i kada se gen poveže s drugim genima za otpornost na antibiotike, što je neizbježno, onda ćemo doći do početka post-antibiotičke ere.

- U tom trenutku, ako je pacijent ozbiljno bolestan, recimo zaražen s E. coli, ne postoji ništa što možemo učiniti, rekao je Walsh za BBC.

- Brzina kojom se prenosi ovaj gen za otpornost je sumanuto velika, ovo ne izgleda dobro, rekao je profesor Mark Wilcox iz NHS Zaklade sveučilišnih bolnica u Leedsu.

Bolnice se, tvrdi Wilcox, sve češće suočavaju sa situacijom u kojima imaju ozbiljnih problema pronaći odgovarajući antibiotik za neku zarazu - takvi se slučajevi sada pojavljuju svaki mjesec, dok ih prije pet godina gotovo uopće nije bilo.

- Bojim li se da ćemo doći do situacije gdje više nećemo imati lijeka za zaraze? U konačnici, da. Hoće li se to dogoditi ove godine, ili iduće, ili one iza nje, teško je reći, rekao je Wilcox.

U međuvremenu, razvoj novih antibiotika nikad nije bio sporiji. Zadnji novi soj antibiotika otkriven je 1980.-ih godina, a zbog visoke cijene razvoja i niske profitabilnosti, farmaceutske tvrtke nemaju veliku potrebu razvijati nove.

Ipak, autori istraživanja nadaju se da će otkriće otpornosti i na jedan od zadnjih dostupnih antibiotika potaknuti svijet na buđenje, kako bi na vrijeme barem pokušali spriječiti najcrnji scenarij, ukoliko će to uopće biti moguće, prenosi jutarnji.hr.



Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 09 Дец 2015, 12:29

Da... nazalost!
To jos ne znaju samo oni koji NECE da znaju...


Dr Guylaine Lanctot - Medicinska mafija

Слика
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=xotETwTZoyg[/youtube]
http://www.youtube.com/watch?v=xotETwTZoyg

Izdigni se!!! (Rise up) - hrvatski prijevod

Слика
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=eQq_vmJ5BZE&feature=youtu.be[/youtube]
http://www.youtube.com/watch?v=eQq_vmJ5 ... e=youtu.be


Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 09 Дец 2015, 20:49

Bravo momce, ne vracaj se, nemas gde!
U BiH se ne ceni rad, red, postenje...
Zalosno jeste, ali je tako.


Nije mogao dobiti posao u Sarajevu: Mladi ljekar "ispekao zanat" u Busovači, sada radi na klinici u Bavarskoj

Piše: M. N./Klix.ba prije 2 sata 48 min



Nakon završenog šestogodišnjeg Medicinskog fakulteta, mladi ljekari se nadaju da će brzo pronaći posao u struci i u svom gradu. Svjedoci smo da je to, ukoliko nemate "ludu sreću" ili dobru vezu, u Sarajevu rijetka situacija.

Sarajlija Emir Zečević završio je Medicinski fakultet u Sarajevu. Istakao je da je fakultet bio izuzetno težak, ali da bi, kada bi morao birati, opet upisao isti, s tim da bi studirao vani. Nakon završenog fakulteta, uprkos svim naporima i preporukama, nije uspio naći posao u svom gradu, već se godinu i po kasnije zapošljava u Busovači.

"Zahvaljujući preporuci prijatelja dobio sam priliku da se zaposlim u Busovači, s obzirom na to da je u Sarajevu gotovo nemoguće dobiti posao, iz nama svima poznatih razloga. Vožnja do Busovače mi nije predstavljala problem jer mi je trebalo manje od sat vremena da stignem na posao, ali opet to je 120 kilometara vožnje dnevno na našim putevima i u našoj saobraćajnoj kulturi gdje ti je svakodnevno 'glava u torbi", rekao je.

Neprocjenjivo iskustvo

Ipak, ističe da je radno iskustvo koje je stekao u tih sedam mjeseci neprocjenjivo i da je naučio više praktičnih stvari nego za godinu dana u Hitnoj pomoći u Sarajevu.

"Edukacije koje smo imali u Hitnoj pomoći u Sarajevu, a koje nam je plaćao Dom zdravlja Busovača, omogućile su mi da se zaposlim u Sarajevu, jer me je nakon toga direktorica Hitne pomoći pozvala na razgovor iako se nisam prijavio. Retrospektivno gledajući, napravio sam grešku što sam prešao jer sam medicinski gledano više nazadovao, ali želio sam raditi u svom gradu. Svima savjetujem da ne bježe od posla u maloj sredini. Više će im pomoći u profesionalnom sazrijevanju jer će vrlo brzo biti 'natjerani' da potpuno samostalno rade, a ne da 'trčkaraju' za 'velikim' ljekarima u bolnicama", istakao je Zečević.

Nakon što mu je istekao ugovor u Hitnoj pomoći nije dobio produženje i ostao je bez posla. Tada je odlučio napraviti veliki korak i otići u inozemstvo.

"Jednostavno više nisam mogao podnijeti da mi kojekakvi malograđani kroje sudbinu i da gledam ko sve dobija posao u Sarajevu, a ja koji decenijama živim tu čamim na birou. Trenutno radim u Bavarskoj na Klinici za opću abdominalnu i torakalnu hirurugiju. Dobio sam mogućnost da specijaliziram ono što sam uvijek želio, radim za adekvatnu platu i cijene me i kolege i pacijenti, što u Sarajevu nisam mogao doživjeti", rekao je.

Rad i trud se cijene

Ističe kako se posao na klinikama u Bavarskoj dosta razlikuje od onoga u BiH, te da je medicina potpuno drugačije shvaćena.

"Počevši od prijema pacijenata, pregleda, dijagnostike, tretmana i njege nakon medicinskog tretmana. Jednostavno se sa našim zdravstvenim sistemom uopće ne može i ne treba porediti", kazao je.

Iako mnogi imaju strah od promjene, Zečević kaže kako uopće nije teško raditi. Potrebno je da radite samo ono što ste učili i za što ste plaćeni, ali nema "praznog hoda", ispijanja kafa tokom radnog vremena i sl.

"Ko na to nije spreman ne treba se upustiti u ovu avanturu. Nostalgije ima, ali sama činjenica da sam nakon četiri mjeseca dobio godišnji, a ne kao kod nas kada sam čekao godinu i po jer sam tek počeo raditi, da su prekovremeni sati kompenzirani dodatnim slobodnim danima, te da mi finansijska situacija omogućava da jednom mjesečno kao gospodin sjednem na avion i dođem kući u posjetu rodbini i prijateljima, govori sve", rekao je Zečević.

Ističe kako će sada učiniti sve da napreduje jer je "za one koji žele raditi, samo nebo granica" u Bavarskoj.

"Možda vremenom pređem na neku univerzitetsku kliniku, ali o tome ne razmišljam redovno. Sad mi je prvi cilj dobiti papire za trajni boravak, pa da i ja redovno lajkam slike Baščaršije ali iz 'Dojčlanda'", našalio se Zečević.

BiH ima mali broj ljekara

Sa prim. doc. dr. Zaimom Jatićem, specijalistom porodične medicine i predsjednikom Udruženja ljekara porodične medicine, razgovarali smo o tome da li u BiH ima dovoljno ljekara, pa mladi moraju odlaziti čak van naše zemlje da bi radili. Istakao je da BiH u poređenju s evropskim zemljama ima veoma mali broj ljekara po stanovniku.

"U našoj zemlji je 1,9 ljekara na 1.000 stanovnika, dok je taj broj u Grčkoj 5,4, Austriji 4,8, Rusiji 4,3, Gruziji 4,2, Italiji 4,1, Norveškoj 3,9 i Bugarskoj 3,8. Evropski prosjek je 3,1. Druge zemlje bivše SFRJ imaju veći broj ljekara po stanovniku od nas: Hrvatska i Makedonija 2,6, Slovenija 2,5, Srbija i Crna Gora 2,0. Srećom, naša zemlja ima više ljekara nego što je to svjetski prosjek koji iznosi 1,4. Brojni ljekari napuštaju BiH. Lično znam tri ljekara sa profesorskim zvanjem i dva ljekara koji su iskusni specijalisti, a napustili su našu zemlju. Također, znam nekoliko svojih studenata posljednjih generacija koji su otišli u potragu za poslom u Austriju i Njemačku", rekao nam je Jatić.

Primarna zdravstvena zaštita krucijalna

Ističe da je broj ljekara po broju stanovnika vrlo bitan za zdravlje, ali i smanjenje stope smrti, no da su i brojni drugi faktori vrlo bitni.

"Postoji puno faktora koji utječu na parametre uspješnosti zdravstvene zaštite. Kada govorimo o ljekarima, pored broja, bitni su obrazovanje, etičnost, profesionalizam, struktura i njihova geografska raspoređenost u određenoj zemlji. Kod nas je solidna stručnost, profesionalizam i etičnost ljekara. Što se tiče strukture za svaki zdravstveni sistem je krucijalan odnos broja porodičnih ljekara naspram broja drugih specijalista, odnosno ljekara koji rade u bolnicama i klinikama. Zemlje koje imaju dobro uravnotežen ovaj odnos u smislu dovoljnog broja porodičnih ljekara, imaju ne samo bolju primarnu zdravstvenu zaštitu, nego i efikasniji zdravstveni sistem koji je ujedno i ekonomičniji. Ovaj odnos nije precizno definiran, ali se smatra da najmanji procenat ljekara primarne zdravstvene zaštite u odnosu na druge specijaliste treba iznositi 50:50", kazao je Jatić.

Na kraju ističe kako je potrebno da se poveća broj ljekara, posebno primarne zdravstvene zaštite, a na prvom mjestu pedijatara i porodičnih ljekara, no da su našoj zemlji prije svega potrebni mir, stabilna politička situacija, privredni razvoj, te dobro organiziran zdravstveni sistem usmjeren ka prevenciji i edukaciji stanovnika koji trebaju imati zdrave stilove života. Samo na taj način sačuvat ćemo zdravlje ljudi u BiH, te zadržati mlade ljekare koji će se obučavati i raditi u našoj zemlji.



Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 12 Дец 2015, 21:54

Ma vidi ti to, zar ima toga u BiH?
Sad ce i "pasti"... po bosanskom uhodanom modelu?
Ma nista neobicno, - najrazvijenija BH "grana"...


Bivši menadžment ostavio katastrofalno stanje
UKCS Računi blokirani, finansijski podaci namjerno izgubljeni!?


Objavljeno: 11. 12. 2015 - 14:15


Zbog duga prema dobavljačima od 29 miliona KM, neki od računa Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo (UKCS) su blokirani, nezvanično saznaje „Avaz“. Ovo dodatno pogoršava loše stanje, koje traje već godinama u najvećoj zdravstvenoj instituciji u BiH, a opet bi najveću štetu mogli snositi pacijenti.

Podsjećamo, prošli mjesec je Vlada FBiH odlučila smijeniti Upravni odbor ove institucije, a prije nekoliko dana prof. dr. Rusmir Mesihović dao je ostavku na mjesto direktora. Za v. d. generalnog direktora izabrana je prof. dr. Enra Suljić.

Sistem van funkcije

Istovremeno s blokadom računa, koja nije zvanično potvrđena, jučer je na redakciju „Dnevnog avaza“ stigao e-mail koji je potpisala uposlenica finansijske službe UKCS-a, koja je željela ostati anonimna. Ona je iznijela niz teških optužbi tvrdeći da su svi finansijski podaci, a radi se o milionskim iznosima, za osam mjeseci ove godine, od marta do danas, potpuno izgubljeni.


Mesihović: Dao ostavku (Foto: Arhiva)

- Od marta 2015. godine kompletan informatički sustav Kliničkog centra Sarajevo, baziran na SAP- softveru, van je funkcije. To je razlog zbog kojeg je nedavno ugledna revizorska kuća „Deloitte“ odbila raditi revizorski izvještaj o poslovanju. Istovremeno, bez ovih podataka nemoguće je napraviti i izvještaj o radu i poslovanju najveće zdravstvene ustanove u BiH jer nema traga kako se i za šta trošilo - napisano je u e-mailu.

Na samom dnu

Dalje se navodi da su revizori bili šokirani što u ovoj ustanovi nema finansijskih podataka ni u rezervnoj memoriji računara te su odbili uraditi reviziju, naročito jer je od njih sada već bivši menadžment tražio da unaprijed potpišu da će revizija pokazati pozitivno poslovanje.

- Iako su u prethodnom periodu u informatizaciju utrošena milionska sredstva, Klinički centar je i na ovaj način doveden do samog dna i u pitanju je njegov opstanak. Da li je devastacija urađena namjerno da bi se sakrila ogromna krađa ili iz neznanja, morali bi utvrditi nadležni organi - stoji na kraju e-maila.

Za naš list kratko su se oglasili iz UKCS-a rekavši da se radi o anonimnoj prijavi u kojoj je izneseno niz neutemeljenih činjenica.

- UKCS nema razloga da krije stanje u ovoj zdravstvenoj ustanovi te ističemo da ćemo se ubrzo obratiti bh. javnosti - kazala je Azra Dedajić, portparol UKCS-a.

"Deloitte" bez odgovora

Da bismo provjerili navode iz e-maila, obratili smo se revizorskoj kući „Deloitte“. Rekli su nam da se radi o povjerljivim i bitnim informacijama te da im pošaljemo pismeni upit. Do zaključenja ovog broja nije nam stigao odgovor iz ove revizorske kuće.

Autor: E. MASLO


A ONA JE KAKO SAMA KAZE...

...


Последње учитавање од nevenkagaragic дана 30 Мај 2016, 23:17, учитано 1 пут укупно.


Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 12 Дец 2015, 22:10

I tako to... uvek isto, godinama ista imena, rade sta hoce a "istrage"?
Po obicaju: "predmet je još uvijek u istražnoj fazi" (NE i za OBICNE gradjane).
"Bravo"!



U Dom zdravlja Kantona Sarajevo je za četiri godine mimo procedura zaposleno skoro 600 ljudi. Za isplatu njihovih plaća direktor Slobodan Trninić je koristio novac predviđen za medicinski materijal. (Foto: CIN)




Slobodanu Trniniću, bivšem direktoru Doma zdravlja Kantona Sarajevo, interni akti su dozvoljavali da sam
odlučuje o tome da li će objaviti konkurs za posao ili ne. (Foto: Oslobođenje)


Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 14 Дец 2015, 18:35

Da nije ZALOSNO bilo bi smesno!
Cuj to - DOKTORI sa aparatima za VETERINARSTVO... a mozda to i nije slucajno?!


Aparati u bh. zdravstvu bez verifikacije: Doktori se služe aparatima koji se koriste u veterinarstvu

Autor: Adnan Ćebić - 13. Decembar 2015. 18:01

Foto: ilustracija

Rok do kojeg su sve zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini trebale verificirati medicinske aparate istekao je prije tri mjeseca. Većina njih to nije uradila, uključujući četiri vodeća klinička centra. No, da korištenje neprovjerene opreme može biti fatalno podsjetio je i slučaj neispravnih, prljavih respiratora na Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Banjoj Luci.

Četiri bebe koje su disale pomoću neispravnih respiratora preživjele su nakon što su hitno prebačene u Beograd. Upitno je šta bi bilo da su ostale na banjalučkoj klinici. Prema tvrdnjama nadležnih u toj ustanovi, posljednji servis pokazao je da su uređaji ispravni. Ali, prema pravilima Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegopvine, to je trebao utvrditi Verlab, jedina laboratorija ovlaštena za verifikaciju aparata, među kojima su i aparati za disanje.

”Mi sad znamo ko i kako pruža servise po Bosni i Hercegovini. Nismo znali, ali smo saznali. – Ko je radio? Serviseri. Oni se bave funkcijom, da uređaj radi, a mi idemo korak više, nas zanima da li taj uređaj, ukoliko nešto mjeri, i tačno mjeri”, ističe direktor Instituta za mjeriteljstvo Zijad Džemić.

Prema dopisu entitetskog Zavoda za metrologiju, zdravstvene ustanove u bh. entitetu Republika Srpska nisu obavezne provesti verifikaciju – tako je i banjalučka klinika obrazložila svoje razloge. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine pak nemaju posebno objašnjenje, ali podaci su svejedno loši.

Od ukupno 205 zdravstvenih ustanova, 134 počele su postupak verifikacije ili prikupljaju dokumentaciju, dok 71 nije uradila ništa. Samo u RS-u, od 128 zdravstvenih ustanova, njih devet je počelo proces, 119 nije uradilo apsolutno ništa.

Bolnica u Trebinju nije dio ove negativne statistike. Kako bi podigla kvalitet usluge, uprava bolnice se, i pored redovnog servisiranja, na koje izdvaja stotine hiljada eura, odlučila za verifikaciju. Sada ima kvalitetne, ispravne uređaje, ali i dilemu – servis i verifikacija čine se kao dvostruki trošak za istu stvar.

”Nismo ni mi sigurni da li, uz samo održavanje opreme koje imamo ugovoreno kroz javne nabavke sa određenim zastupnicima medicinske opreme, da li to održavanje uključuje verifikaciju, ili je verifikacija neki poseban postupak, koji se pored održavanja na godišnjem nivou mora uraditi”, izjavio je direktor bolnice u Trebinju Vaso Mijanović.

Testiranje koje je do sada proveo Verlab pokazuje da je svaki treći terapeutski uređaj u Bosni i Hercegovini neispravan, da se ljekari služe aparatima koji se koriste u veterinarstvu, da je 25 posto pacijenata tretirano aparatima koji uopće ne rade

”Kad ljekar uzme 100 džula da vrši reanimaciju, ovaj uređaj pokazuje da li zaista isporučuje 100 džula, ili 150, 50, ili, kao što je bilo slučajeva kod nas, da ne isporučuje ništa, da je apsoultno mrtav. Znači da ne isporučuje ništa, bez obzira koliko god vi džula napunili, odnosno da pacijent koji treba reanimaciju ne dobiva nikakvu energiju”, objašnjava Almir Badnjević iz Verlaba.

Kazne za neizvršenu verifikaciju iznose od 2.000 do 10.000 eura. U Institutu za mjeriteljstvo ne žele posezati za rigoroznim mjerama, pa su zdravstvenim ustanovama dali novi rok, a to je sredina januara.

Izvor:/Al Jazeera


Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 18 Дец 2015, 19:06

Strasno... prestrasno!
Moja omiljena izreka se jos jednom potvrdjuje: "Uzdaj se u se` i u svoje kljuse" - ni u koga drugog! Ni u koga!


Ispovijest mlade glumice: Upropastili su mi dvadesete, ubijali me lijekovima. Ali, spasila sam se'

Piše: / Objavljeno: 14.12.2015. u 13:40h

foto EPH-Darko Tomaš

Imala je 23 godine kad je roditeljima rekla da se ne osjeća dobro. Prva je dijagnoza bila psihoza....

Idućih šest godina redovito je boravila u Vrapču. Maja, koja se uspješno oporavila od teškog iskustva, napravila je glazbenu monodramu i hrabro progovorila o bitki za vlastitu dušu

Prvi put sam bila hospitalizirana sa 23 godine. Kaže mi to glumica Maja Ujević (34) dok sjedimo u kafiću na zagrebačkom Britancu. Zašto? “Ne znam, valjda zbog psihoze. U to vrijeme sam se bližila diplomi na Filozofskom, učila, radila, trenirala, ne bih rekla da nisam mogla funkcionirati. Štoviše, istovremeno sam u Talijanskom institutu položila najveći stupanj iz talijanskog jezika, C2 razinu, za prevoditeljicu. Sjećam se da sam roditeljima u tom razdoblju rekla da se ne osjećam baš dobro, da mi je loše. Skupila su se neka teška iskustva iz privatnog života, neki ljudi su me iznevjerili, bilo je ružnih situacija“, podignula je pogled, dajući do znanja da ne bi u detalje.

Roditelji su se prepali, nastavila je monolog. Odveli su je u Vinogradsku, a oni poslali na monitoring u Vrapče. Od 23. do 29. godine života, u tih šest godina, bila je, kaže, hospitalizirana osam puta.

“Kad god bih se opet osjećala nesigurno, roditelji bi me, valjda iz velikoga straha, na svaki trzaj odveli liječniku, a ovaj po već ucrtanoj proceduri u Vrapče. A ti si nekako nemoćan iskoprcati se iz tog začaranog kruga. Naivno, novom doktoru na psihijatrijskom odjelu, a osam ih se izmijenilo, iznijela sam neke svoje umjetničke planove. 'Majo, to je problem', opomenuo me, 'ti vaši sanjarski motivi nisu realni, pare su važne, donose stabilnost'. Ništa on nije shvatio, razgovor je trajao tri minute, doktor održi govor i to je to. Upropastili su mi dvadesete“, duboko je uzdahnula.

Tih osam hospitalizacija danas su tema Majine glazbene monodrame “Siješ za budućnost“ koja je nedavno imala premijeru. Nakon premijere, predstavu je imala još tri puta u nekadašnjem skvotu, danas Autonomnom kulturnom centru Medika i svaki put dvorana je bila puna. Maja i njezina prijateljica Irena Čurik, inače redateljica i dramaturginja (autorica brojnih predstava u Teatru &TD), kratkim priopćenjem za javnost medijima su javile da je glumica predstavu napisala na temelju svojih osam hospitalizacija na psihijatrijskom odjelu bolnice Vrapče.

Riječ je o dokumentarnoj ispovijesti u kojoj na duhovit i pomalo ironičan način publici prenosi bolnu temu: kako to izgleda kad sustav za pojedinca nema sluha, adekvatnog znanja ni vremena. Svjedočanstvo s hospitalizacija sastoji se od osam tvrdokornih, u predstavi bezimenih liječnika i glavne junakinje koja pokušava pronaći sebe.

“Znaš kaj“, kaže Maja, “meni ti je malo trema, ovo za novine.“ “Kak će to izgledati, zapravo ne znam što bih trebala reći. Ono, nastup u predstavi nema problema, to je moj svijet, ali mediji, ne znam ti ja to, fakat.“

O čemu je točno riječ, kakva je njezina životna priča, otkud hrabrosti javno progovoriti o hospitalizacijama na psihijatrijskom odjelu, znamo koje stigme to još donosi u našem solidno zatvorenom društvu.

Kako si, pitam je, nakon što smo zaključile da će sve ležernije teći na “ti“. Ne mogu ženu odmah u glavu, ej, a zašto su te zatvarali na psihijatriji i kako to da si duhovno dovoljno snažna i otvorena govoriti o tome.

“Dobro“, nasmijala se. S uskim licem, kratkom kosom i velikim smeđim očima prodala bi se pod srednjoškolku. Maja je rođena Zagrepčanka, otac joj je iz Krivodola kraj Imotskog, rodnog sela našeg barda Tina Ujevića. “Ne zavlačiš baš purgerski“, primjećujem. “Zato što ti zavlačiš dalmatinski, pa me vučeš malo prema Krivodolu, onda se neutraliziram na pola puta.“ Opet smo se nasmijale.

Još je u osnovnoj, kaže, znala da želi biti glumica. Uvijek je htjela organsku, autentičnu glumu koja dolazi iz emocije, iz samog bića i želja joj bila to pokušati usavršiti vani. Još kao klinka u osnovnoj išla je u školu za klasični balet. Onda je od 20. do 29., punih devet godina, trenirala klasični i suvremeni balet kod poznate zagrebačke pedagoginje Silve Muradori, nekadašnje primabalerine u HNK. Usto, kako to biva sa svestranom djecom, na pjevanje je išla od četvrte godine.

“Ovi treninzi od malena danas mi itekako znače. Naime, jako utječu na scenski pokret. Danas redovito trčim, hodam, plešem i vježbam u teretani“, napominje ozbiljnim glasom. Završila je X. gimnaziju “Ivan Supek“ u Zagrebu, opći smjer. Zanimale su je umjetnosti, bila je sjajna iz hrvatskog jezika, književnosti i likovnih umjetnosti, na to je, kaže, uvijek odvaljivala. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju. Ali, jedan je poriv neprestano čučao u njoj: biti glumica. To je, kaže, oduvijek znala i oduvijek željela.

“U obitelji imamo umjetnika. Moj otac je Ivan Ujević, scenograf i rekviziter na filmu, radio je s Brankom Lustigom, Spielbergom, Ridleyem Scottom... Cijeli život posvetio je toj profesiji i još radi. Mama je pravnica, na putovanjima ga nije pratila“, nasmijala se. “Brat studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarska restauracija. Puno slika“, kima Maja glavom. Njemu, kaže, ne pozira, da im oboma ne bude neugodno, ali pozira brojnim drugim slikarima.

“Poziram slikarima Milošu Popoviću, Zdravku Đereku, fotografu Stanku Abadžiću. Koji je kriterij da se postane akt model? Ne moraš biti zgodno građen, ali moraš biti zanimljiv i voluminozan, tijelo mora imati volumen. Mora se moći kipariti. Ljudi se pomalo pribojavaju to raditi, jer kad si gol, ranjiv si. Meni je ugodno. Ima ljudi koji bi se skidali, ali ne za ovako male pare“, ponovno smo prasnule u smijeh.

Nakon studija na Filozofskom, otišla je u Rim i Milano na prijamni za studij glume. Nije uspjela, ali je u Rimu, na Sveučilištu La Sapienza, upisala studij književnosti, glazbe i filma. Zbog nedostatka financija, ipak ga nije mogla završiti. U Rimu se kretala među kazalištarcima, snimila dva kratka filma, gledala svaku predstavu. Potom je na nekoliko mjeseci otišla u Madrid, uživajući punim plućima u kulturi koju nudi španjolska prijestolnica.

Imala je, kaže, nešto ušteđevine, nešto su dali roditelji, dio je pokrila stipendija. Međutim, to nažalost nije bilo dovoljno da ostane na dulji rok. Nakon povratka u Zagreb, jedno vrijeme je unajmila stan na Volovčici.

“Bilo mi je prekrasno, samo mojih pedesetak kvadrata, po stanu sam pjevala, plesala, redovito pisala dramske tekstove. Ipak, honorari od poslova nisu bili dovoljni, trebalo je novca za edukacije, produkciju i opet sam se vratila svojima.“ Bilo je teških trenutaka. Ipak, uvijek ju je, kaže, pratio osjećaj da je sve što radi ispravno i da tako mora biti.

“Sve što radim moja je dužnost, moje poslanje. Uvijek sam se doživljavala umjetnicom. Dakako, svi bismo htjeli velike projekte zaredom, ali s kreativnošću to tako ne funkcionira.“ Kako je nastala predstava “Siješ za budućnost“? “Počela sam zapisivati stvari koje su mi dolazile, koje sam sanjala, inspiracija mi je moj život“, spustila je glas.

Osam hospitalizacija u Vrapču su istina? Da, kazala je.

U predstavi imam dvanaest scenografskih elemenata za dvanaest dijagnoza koje su mi pokušali pripisati, da bi ih na kraju sve sami opovrgnuli“, krenula je s osobnom pričom. “Kritiziram medicinu. Kritiziram onaj dio medicine koji je užasan i bešćutan.“

“U Vrapču nemaju praksu razgovarati s čovjekom o problemima, vidjeti što ga muči, malo istražiti. Mene su pogledali s vrata, dali dijagnozu: bude li nemirna, zavežite je, i to je to. Zato i glavna junakinja u predstavi Anastazija kaže: 'Fiksirali su me magnetima za krevet jer sam pušila u dnevnom boravku.' A to se smije, to je dopušteno, samo što ja nisam vidjela da je već prošlo deset, kad je vrijeme za spavanje. Dođe frajer, ja kažem, samo da zapalim do kraja, i odmah, udri, injekcije. Znam da je to teško vjerovati, ali to je tako“, iznijela je mirnim glasom.

“Kad se samo sjetim tih lijekova i manjka vremena za pacijenta, ah... netko se nikad ne bi vratio u život. Na kraju sam i sretnica.“

“Plačljivi ste, Majo, prilično plačljivi“, nastavila je iznositi iskustva. “Ma daj, nisam znala da je to dijagnoza, promislila sam u sebi. Hajde vi malo ostanite i legnite na odjel. Možda sam mogla odbiti, ali problem je što te onako izgubljenog uvjere da si bolestan. Kasnije se moj liječnik obiteljske medicine žestoko počeo boriti da mi skinu lijekove. Pisali su, dakle, u otpusna pisma: plačljiva, depresivna, emocionalno nestabilna. Svaka hospitalizacija, nova dijagnoza. Bila je to gotovo komedija. Da bi na koncu sve to ukinuli i rekli da ništa od toga, da nemam dijagnozu, da sam ipak dobro.“

Svi su pacijenti, kaže, ondje na lijekovima. “Očito se na taj način dobra lova vrti. Čim zaplačeš, antidepresiv. Ili sedativ. A ne razgovor sa stručnom osobom, vježbe disanja, odlazak u obližnji park. Sve to iznosim u predstavi. Predstava je duhovita, pozitivna, ljudi se smiju.“

Daj mi neki citat, kažem joj. Djevojka promijeni izraz lica i boju glasa.

“Dakle, nakon što Anastazija, glavna junakinja, koja tumači mene, pita doktoricu broj jedan zašto misli da ona živi u nerealnom svijetu, doktorica joj odgovara: 'Zato što imate nekoliko konveksnih i nekoliko konkavnih bradavica na mozgu. Ako želite, možemo ih spaliti laserom, ali ćete ostati oduzeti'. Anastazija joj govori da je muči ljubav, a doktorica broj jedan odgovara: 'Ovo je sjajan dan, puna si psihofizičke energije, izvrsno je znaš koristiti, bez suzdržavanja, kao što to ponekad činiš'. Prikazujem ih karikaturalno, ona ima izbečene oči, kao groteska s glasom iz crtića. Jer je tako i bilo, nije bilo normalnog razgovora, ne mogu vjerovati da su ti ljudi završili visoke škole, namučili se u dugotrajnom procesu obrazovanja, a ja od njih nisam čula ni jednu inspirativnu rečenicu. Ne, nema sustav vremena. Samo su mi trubili, okani se sanjarskih motiva o umjetnosti. Nisu me iživcirali jer sam otupila od tableta“, tvrdi Maja.

“Kad danas sagledam, zapravo me dosta pogodilo to što nisam uspjela položiti glumački prijamni ni u Milanu, ni u Rimu. Kao da sam upala u neku depresiju, uvijek sam bila krhka, umjetnička duša“, kaže.

„Svaki put bih se na Vrapču zadržala oko tri tjedna, na otvorenom odjelu, tako da su me obitelj i prijatelji slobodno mogli posjećivati. Što sam radila? Pušila, pila kavu i družila se s ljudima koji su vrlo zanimljivi, slobodno to napišite. Kunem se, nema psihoterapije ondje, nitko s ljudima ne razgovara, svojevoljno donose procjene. Imaš lijekove, lijekove, lijekove, injekcije i mogu te tim magnetima pričvrstiti za krevet. Moj doktor odmah mi je lijepo rekao: 'Majo, ovo nije psihoterapija. Psihoterapija, to su ionako dvije babe na kavi.' Krcali su me lijekovima, izubijali. Kad nakon tri tjedna iziđeš, potpuno si prazan“, iznosi glumica.

Svoje zanimljivo ime, otkriva glumica, predstava je dobila po dnevnom horoskopu u talijanskim novinama. Naime, još dok je boravila u Italiji, Maja je bacila pogled na to što kažu horoskopske zvijezde, i tog dana je pisalo: “Ovih dana ćeš ostvariti izniman dar u poslovnom kontaktu, kreativnost je izražena, na trenutke se može govoriti o genijalnosti, nemoj se uplašiti, siješ za budućnost.“

“Tako sam i nazvala predstavu koju smo pripremale tri mjeseca i u kojoj se glavna junakinja bori na najjače da se iskoprca iz životnih tegoba. To je kritika društva, kritika društvene stigme koja ubije pojedinca, no iako govori o teškim stanjima, predstava je iznimno pozitivna. Da nisam bila jaka, ne bih se izvukla. To je začarani krug. Trznula sam se u 29. godini i polako počela dolaziti k sebi. Izborila sam se da me maknu s tih lijekova, ne može glumac biti na anksioliticima, glumac mora biti u kontaktu sa svojim emocijama, one su glavno oruđe za rad. Emocija je art. U meni se probudila želja za glumom, poslom, projektima, plesom, baletom, treninzima. Sve to sam pokrenula, počela se pravilno hraniti, krenula s glumačkim radionicama i audicijama i posljednjih šest godina sam jako dobro.“

Danas Maja radi kao model, redovito pohađa glumačke edukacije. Trenira svaki tjedan, radi sa Zvonimirom Zečevićem i Zvonimirom Novoselom, našim akademskim glumcima i pedagozima.

“Svaki tjedan radimo na glumačkim tehnikama, scenskom govoru, pokretu i dikciji. Usto, redovito pohađam radionice slovenskog pedagoškog dvojca, braće Andreja i Janeza Vajevca.“

Prijatelji su joj potpora, obitelj je posebno velika potpora, pedagozi također. S Irenom Čurik planira novu predstavu, napisala je i novi dramski tekst “Nož kroz breskvu“, a s ovom bi monodramom voljela gostovati u nekom od naših profesionalnih kazališta, otkriva.

“U planu mi je postdiplomski iz glume u Beogradu, na njihovoj državnoj Akademiji, master u trajanju od jedne godine. Nisu to velike šanse, ali ima šanse“, važno se nasmijala.

Tekst objavljen u Globusu a preuzet sa portala



Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 18 Дец 2015, 19:25



Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 18 Дец 2015, 19:36

Последње учитавање од nevenkagaragic дана 18 Дец 2015, 19:52, учитано 1 пут укупно.


Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 18 Дец 2015, 19:46

Ovako se to radi u BiH 8verujem i na celom Balkanu - isti je to mentalitet):


Grafički prikaz originalnog recepta koji je prepravljen u apoteci. (Ilustracija: CIN)



Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 20 Дец 2015, 23:02

Ne mogu ne osvrnuti se jos malo na katastrofu u KCUS i aljkavost menadzmenta sa na celu do nedavno (uvek se optuzuju prethodni menadzmet, a nasledni izgleda jos gori - tako ispada, a tek kako ce biti u buducnosti???). Nazalost, nije samo u KCUS katastrofa, tako je u kompletnom zdravstvu u BiH...
Mene samo zanima dokle ce sav kriminal i pljackanje drzave i njenih gradjana (i ubijanje istih dakako) prolazti NEKAZNJENO?
KOJI JE OVO JAVASLUK (ni prvi ni poslednji ocito - i to je pOLITIKA)!
Informaciona HAVARIJA - slucajna ili namerna? Valja to detaljno istraziti, sta mislite TUZIOCI po sluzbenoj duznosti?


Izgubljeni elektronski podaci o poslovanju
Šta se krije iza havarije sistema na UKCS-u


Objavljeno: 17. 12. 2015 - 16:54

Klinički centar: Uposlenike pitali o radnim satima, dežurama, paušalno isplaćivali plaću

Vijest o padu informacionog sistema na Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu (UKCS), koju je objavio naš list, prema svemu sudeći, samo je vrh ledenog brijega afera koje potresaju najveću zdravstvenu instituciju u našoj zemlji.

Naime, iako je u početku negiran tzv. pad sistema, jučer su iz nove Uprave UKCS-a potvrdili da je, ipak, bilo "stanovitih problema", odnosno da su izgubljeni podaci o poslovanju još od 8. marta ove godine, a sistem je profunkcionirao tek u drugoj polovici septembra!

Uočen zastoj

- Prema informaciji Tehničke discipline, 4. septembra ove godine uočena je indikacija greške na jednom od diskova SAP sistema. Disk je isti dan zamijenjen i nastavljen je rad, da bi tri dana poslije, 7. septembra, korisnici SAP sistema ponovo prijavili zastoj u radu, a o čemu je informirana ugovorna firma. Nakon više neuspjelih pokušaja, 22. septembra konstatirano je da su elektronski podaci izgubljeni od 8. marta ove godine - navode iz pres-službe UKCS-a na naš upit.

S tim u vezi, iz UKCS-a ističu da je pokrenuta procedura utvrđivanja odgovornosti za izgubljene podatke[/color]. Podsjećamo, "Avaz" je pošle sedmice objavio da su revizori bili šokirani kada su uočili da nema finansijskih podataka ni u rezervnoj memoriji računara[/color], zbog čega su odbili uraditi reviziju, naročito jer je od njih sada već bivši menadžment tražio da unaprijed potpišu da će revizija pokazati pozitivno poslovanje.


Lagumdžija, Aganović, Mesihović i Kačapor: Kontrola nad UKCS-om

Prema nezvaničnim informacijama, informaciona havarija na Kliničkom centru nije bila ni izbliza neozbiljna, posebno ako se uzme u obzir da je riječ o instituciji koja bilježi milionske dubioze, a ukupan dug već sad iznosi blizu 70 miliona maraka.

Uposlenici s kojima smo razgovarali otkrili su nam da su, nakon gubitka podataka, iz Uprave od njih tražili da im usmeno prenose informacije o radnim satima, dežurama, pa čak su i primanja isplaćivana paušalno jer nije bilo podataka o uposlenicima!

Međutim, iz UKCS-a jučer tvrde da "padom SAP sistema nije dovedeno u pitanje izdavanje računa i poslovanje". Ističu da je sistem održavala firma iz Zagreba "Snt", s kojom je ugovor zaključio bivši generalni direktor, SDP-ov kadar Damir Aganović.

Bliske veze

Njega je, kao što je poznato, naslijedio, također, kadar Zlatka Lagumdžije, bivši direktor Rusmir Mesihović, koji je, potom, kako saznajemo, dodijelio posao održavanja SAP sistema firmi iz Beograda. Prema podacima Agencije za javne nabavke BiH, UKCS je još u junu 2015. godine dodijelio ugovor o licencama i održavanju kompletnog informacionog sistema na Kliničkom centru kompaniji "SAP West Balkans", sa sjedištem u glavnom gradu Srbije, vrijedan nešto manje od 500.000 maraka.



Prema tvrdnjama dobro upućenih, iza instaliranja cjelokupnog informacionog sistema koji obuhvata finansijske podatke, ali i lične informacije uposlenika, najvjerovatnije, stoji klika oko Lagumdžije, čiji su kadrovi upravljali UKCS-om posljednjih godina. U tom smislu, važna je uloga i Lagumdžijinog asistenta s Ekonomskog fakulteta Kemala Kačapora, koji je od 2011. godine, pod okriljem Federalnog ministarstva zdravstva i međunarodnog programa, angažiran kao "lider projekta za strateški razvoj informacionog sistema za zdravstvo".

Unos iz pismene dokumentacije

Iako iz Uprave Kliničkog centra tvrde da su podaci "zaštićeni od zloupotrebe", postavlja se pitanje kome je bilo u interesu da dio elektronskih podataka o poslovanju bude uklonjen[/color]. Kako će se onda provesti eventualna istraga, ukoliko do nje bude došlo, zbog milionskih dubioza i sumnji na štetne ugovore[/color], zbog čega najvećoj bolnici u BiH prijeti blokada bankovnih računa?

- SAP sistem je proradio krajem septembra ove godine i počelo se s ponovnim unosom podataka iz pisane dokumentacije. Podaci iz ovog perioda nisu izgubljeni i nalaze se u posjedu UKCS-a - navode iz Uprave.

Autor: A. NUHANOVIĆ


Uopste ne sumnjam da je imao tretman kakav i treba (da ima SVAKI PACIJENT)!
Setimo se samo kako je Rusmir Mesihovic, tada ministar zdravlja, vodao, uz kamere naravno, na sve moguce preglede - a cudno, zar su svi aparati bili i ispravni i slobodni (znamo koliko se meseci i godina ceka na red)?...


U ZNAK ZAHVALNOSTI
Pero Gudelj donirao UKCS-u 10.000


Objava: 18.12.2015 | 13:19


Donacija je uslijedila u znak zahvalnosti UKCS-u i Klinici za neurokirurgiju 2 za nesebičnu podršku i trud tijekom liječenja, poručio je Gudelj.

Donirana sredstva bit će utrošena za nabavku neophodne opreme i materijala, a u cilju poboljšanja usluga pacijentima, priopćeno je iz ove zdravstvene ustanove iz koje se zahvaljuju na donaciji i ističu da će se i ubuduće truditi da osiguraju što kvalitetnije usluge svim svojim pacijentima.



E ovako to inace izgleda kd su u pitanju "OBICNI" pacijenti ("nezahvalni")...
A sto se tice toga "da ima prostora za poboljsanje usluge" - naravno da IMA, ali kad se pokupe svi lopovi i kriminalci na grbaci gradjana!


STRAVA U SARAJEVSKOJ BOLNICI TOKOM NOĆI: Pacijenti u sobi satima ležali pored leša?!

18/12/2015

Foto: ilustracija

Facebook korisnica Iman Sara podijelila je na ovoj društvenoj mreži poduži status pod naslovom “Dijelite ovu priču dalje. Svi možemo jednog dana završiti na KCUS-u”, a u kojem je opisala svoja ne baš najbolja iskustva u ovoj sarajevskoj bolnici…

Inspirisana je, između ostalog, kako kaže, bila današnjom viješću da je vlasnik FIS Viteza Pero Gudelj donirao 10.000 ovoj zdravstvenoj ustanovi, a u znak zahvalnosti za njegu koja mu je pružena nakon nesreće koju je ljetos doživio.

Iman Sara ipak izražava sumnju da bi jednako dobru njegu dobio neko ko nije tako poznata i uticajna osoba kao Gudelj, a u svom postu se osvrće na cijeli niz stvari koje smatra problematičnim – od režima ulaska automobila na ulazu, higijene nabavke sistema za infuziju, reagensa za vađenje osnovnih pretraga, sredstava za dezinfekciju, medicinskih rukavica, odnosa osoblja prema pacijentima iz sarajevskog, a posebno iz drugih kantona i slično.

Ipak, posebno strašno zvuči ova rečenica iz tog posta:

– Ako si hospitalizovan i cimer iz tvoje sobe umre, budi spreman da će njegov leš provesti u sobi par sati (dok se ne pojavi mrtvačka ukočenost i dok ne dođe čiko iz mrtvačnice da kaže da je pacijent umro – isti leži na svom krevetu, među svim ostalim živim pacijentima.

Jasno je, naravno, da su iskustva pacijenata različita – neki imaju pozitivna, a neki i krajnje negativna – ali ono što je sigurno je da ima prostora za poboljšanje usluge u zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini.



Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 21 Дец 2015, 19:54

Dakle, iza "brda valja"...
Znaju gradjani, pa za 20 godina su vec procitali sve i svakoga:

"DrBeat prije 3 minute
Stidim se kad vidim šta struka dopušta i koliko svi padaju na zlatne kašike, dabogda vam prisjele!!! Žao mi je samo onih kolega koji ostaju i moraju saginjati glavu nad ovakvima, jer ne žele otići iz BIH. Dabogda vas sve pozatvarali jednog dana, svi koji srozavate zdravstvo i igrate se ovako. Seko, niko te ne poštuje, džaba ti sve na ovom svijetu, smiju ti se, a ti samo privatizuj!"


Spajanje Opće bolnice i UKCS:
Priča sa bezbroj upitnika


Piše: N. N./Klix.ba prije 18 minuta

Početkom decembra ove godine formirana je radna grupa koja radi na reformi zdravstva, pri čemu je najinteresantnija najava spajanja Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš i Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS). Niko od nadležnih ne želi otvoreno govoriti o namjerama kantonalnih i federalnih vlasti, iako je u javnosti već otvoreno niz pitanja.


Foto: Arhiv/Klix.ba

Radna grupa je do sada održala dva zasjedanja, a javnost nikada zvanično nije obaviještena o formiranju ovakve radne grupe niti o tome ko su njeni članovi. Poznato je da su prvom sastanku radne grupe prisustvovali ministar zdravstva FBiH Vjekoslav Mandić i ministrica zdravstva KS Zilha Ademaj.

Ljekarsku komoru niko nije obavijestio

Fahrudin Kulenović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo, potvrdio je za Klix.ba da on lično, a ni institucija na čijem je čelu nemaju zvaničnih informacija o namjeri spajanja UKCS-a i Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš.

Doktor Kulenović radio je i na dokumentu kojim je predviđena transformacija tadašnje Vojne bolnice u Opću bolnicu Prim. dr. Abdulah Nakaš.

"U međuvremenu je bolnica Abdulah Nakaš odstupila od tog materijala. Oni su kupili magnetnu rezonancu iako Opća bolnica to ne može imati", kaže Kulenović. Bolnica Abdulah Nakaš je početkom ove godine dobila moderan Centar za magnetnu rezonancu koji je karakterističan za specijalističke bolnice.

Na pitanje da li je moguće spajanje dviju zdravstvenih ustanova, Kulenović kaže da je u BiH sve moguće.

"Bojim se i tih čaršijskih priča o bolnici Abdulah Nakaš. Mi smo kao Ljekarska komora KS pripremili zaključke kojim se daju smjernice za restauraciju zdravstva u KS", kaže Kulenović.

Ipak, Ljekarsku komoru KS niko nije obavijestio niti na bilo koji način kontaktirao o namjeri da se spoje dvije zdravstvene ustanove.

"Međutim, čini mi se da ljudi koji vode taj proces misle da su dovoljno jaka sila da mogu provesti sve što žele", kaže Kulenović.

Kulenović dodaje da bi spajanje UKCS-a i Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš teško moglo donijeti nešto dobro zdravstvu na području KS.

"Postoji jedan nepisani zakon koji ne znam da je iko ikad prekršio. Naime, zdravstveni prostor ne može se pretvoriti u nezdravstvenu ustanovu. Čujem informacije da bi se taj prostor ustupio nekoj vladi, ali to nikako ne može i ja ću uvijek tako kazati", kaže Kulenović.

Čaršijske priče

Izuzev izjava ministra Mandića i ministrice Ademaj, u kojima su javnosti saopćili da se razgovara o mogućnosti spajanja dviju ustanova, s ciljem racionalizacije, zvaničnih pojašnjenja vlasti nije bilo. Prema njihovim izjavama, cilj spajanja je racionalizacija, a sve će se raditi u procesu reforme zdravstvenog sektora u FBiH koji uvjetuju međunarodne institucije kao što su MMF i Svjetska banka.

Međutim, u javnosti, posebno među medicinarima, postoje različite priče. Iako niko ne želi govoriti javno, uglavnom je ključno pitanje gdje bi bilo smješteno osoblje Opće bolnice i šta bi bilo s imovinom Opće bolnice.

Prema nezvaničnim informacijama, Opća bolnica bi preselila u prostorije DIP-a (Dijagnostika i poliklinika) UKCS-a gdje svakako ima neiskorištenih prostorija.

No, prave špekulacije se vode o sudbini zgrade i zemljišta Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš koja se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji.

Prema nezvaničnim informacijama, zgradu bi preuzela Vlada FBiH koja je sada podstanar u zgradi SDP-a. Također, u javnosti su se pojavile informacije da bi zgrada bila pretvorena u privatnu polikliniku, pri čemu se spominje i ime Ejupa Ganića čiji Medicinski fakultet već ima odličnu saradnju s Općom bolnicom.

Prodajom zgrade bolnice Abdulah Nakaš inkasirala bi se znatna sredstva koja bi se koristila za finansijsku konsolidaciju UKCS-a koji ima višemilionske dugove.

Zabrana raspolaganja državnom imovinom

Klix.ba je kontaktirao Vladu FBiH, Ministarstvo zdravstva KS i Opću bolnicu Prim. dr. Abdulah Nakaš. Međutim, niko iz navedenih institucija nije želio odgovoriti na pitanja kako se planira izvesti spajanje dviju institucija i šta će biti s imovinom.

Osnivačka prava nad UKCS-om, pored FBiH i KS, imaju i Zeničko-dobojski kanton, Unsko-sanski kanton, Srednjobosanski kanton i BPK Goražde. Spajanje bi trebali odobriti i svi pobrojani kantoni, a prema informacijama dostupnim javnosti, njih još uvijek niko nije kontaktirao.

Muharem Cero, stručnjak za pitanje državne imovine, za Klix.ba je pojasnio da je bivša Vojna bolnica bila vlasništvo SFRJ koja je prešla u vlasništvo BiH kroz proces sukcesije.

"Prema Zakonu u zabrani raspolaganja državnom imovinom, jasno je propisano kako se može promijeniti korisnik imovine. Komisija za državnu imovinu bi trebala predložiti odluku o izuzimanju te imovine i zabrani raspolaganja, koju bi trebalo usvojiti Vijeće ministara BiH a poslije toga potvrditi i Parlamentarna skupština BiH", kaže Cero.

Na ovaj način bi se samo mogao promijeniti pravni subjekt koji koristi imovinu, ali Cero napominje da je promjena vlasništva, odnosno prodaja, onemogućena sve dok se ne donese Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom.



"Krasno", sve po uhodanom sistemu (vise verujem ovim komentarima nego IJEDNOM politicaru):



Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 22 Дец 2015, 22:58

Da covek ne poveruje - pa dokle vise???




GRAD U ŠOKU, MISTERIOZNA SMRT U SARAJEVSKOJ BOLNICI: Pacijent preminuo nakon vađenja zuba?!

22/12/2015


U ponedjeljak, 21.12.2015. godine, u 49. godini života u Sarajevu je preminuo Sabahudin (Seid) Hukara, kojeg su oni koji su ga bolje poznavali zvali i po nadimku Šundo.

osljednji ispraćaj treba biti obavljen u srijedu 23.12. na mezarju Nišan-Jarčedoli, kada bi svi oni koji to žele na dženazi trebali imati priliku da ispune svoju posljednju ovozemaljsku obavezu prema ovom čovjeku.

Kako se navodi u šturoj obavijesti o smrti, iza Hukare su ostali otac Seid, majka Munevera, supruga Aida, kćerke Džejna, Mejrema i Dalila, unuk Seid, braća Muhamed i Meho, sestra Jasmina…

No, pravi šok u Sarajevu je izazvala informacija koju su prenijeli neki mediji da je Hukara preminuo nakon vađenja zuba!?

Pacijent Maksilofacijalne hirurgije na Kliničkom centru UNSA Sabahudin Hukara je jučer preminuo nakon što je primljen poslije ekstrakcije zuba na gore navedenu kliniku da mu se pruži pomoć zbog krvarenja iz ekstrakcione rane. Nakon intervencije, pacijent je dobio naglo krvarenje iz nosa, a zatim i analno koje se nije moglo zaustaviti. Nakon toga je preminuo – navode tako .

Isti izvor tvrdi kako je intervenciju navodno uradila stažistkinja A.S. iako je dežurni ljekar bio E.I. Po navodima istog izvora, spomenuti doktor nije se pojavio ni nakon poziva A.S. da je pacijent ugrožen. Pacijent se onda nakon značajnog gubitka krvi javio na Otorinolaringologiju, gdje je i preminuo.

Povezani sadržaj:



ŠTA KAŽU IZ UKCS? Univerzitetski klinički centar Sarajevo (UKCS) se povodom ovog slučaja obratio porukom za javnost koje prenosimo u cijelosti:

– Pacijent inicijala S.H. primljen je na Kliniku za maksilofacijalnu hirurgiju, 22.12. (ponedjeljak) u 23.00 sati s krvarenjem iz rane nakon vađenja zuba, a u pratnji doktora sa Klinike za bolesti uha, grla i nosa, koji je uradio tamponadu.

Pacijent je pregledan od strane maksilofacijalnog hirurga, nakon čega je izvršeno šivanje rane. S obzirom da se kod pacijenta ponovo javilo krvarenje iz nosa i probavne cijevi, konsultovan je hematolog i pacijent je hospitaliziran na Klinici za bolesti uha, grla i nosa.

Pacijent je imao primarno oboljenje, o kojem iz etičkih razloga ne možemo govoriti.

Tokom boravka na Klinici za bolesti uha, grla i nosa, poduzete su sve mjere liječenja, ali je i uprkos svim naporima ljekara pacijent, nažalost, preminuo u 05.15h. Porodica preminulog pacijenta je odbila predloženu obdukciju, navodi se.

SLUČAJ SRPSKE MANEKENKE. Iako rijetko, ekstrakcije, pa i popravci zuba mogu se zakomplicirati, pa dovesti i do smrtnog ishoda. Prije nekoliko godina dosta se pisalo o smrti poznate srpske manekenke Tijane Milošević, koja je dobila trovanje krvi nakon popravke zuba i četiri dana kasnije preminula. Ipak, medicinski izvori su tvrdili da je ključni razlog koji je doveo do smrti bila bolest lupusa.



Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 23 Дец 2015, 22:39

"Zivi bili, pa videli"... da se kladimo: ni "dlaka s glave" mu nece faliti!
Tu je sistem "ja tebi - ti meni" i svi zadovoljni (mislim ONI, a ne gradjani-pacijenti i drzava).
Nazalost, slicnih afera je za "izvoz"...


Kakva je uloga bivšeg direktora Rusmira Mesihovića
AFERA UKCS Podaci o poslovanju uništeni namjerno!?


Objavljeno: 23. 12. 2015 - 11:39


Podaci o višemjesečnom poslovanju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS), prema tvrdnjama više sagovornika "Dnevnog avaza", najvjerovatnije su svjesno uništeni, s obzirom na to da instalirani informacioni sistem skoro u potpunosti onemogućava potpuni nestanak podataka.

- Radi se o ozbiljnom sistemu koji je uvođen postepeno u skladu sa standardima i skladištio je podatke na više servera, u slučaju da jedan ne funkcionira. Ali, ako su, kako sada stvari stoje, podaci od marta do septembra potpuno izgubljeni, mala je vjerovatnoća da se to dogodilo slučajno, bez ljudskog faktora - rekao je za "Avaz" dobro upućeni izvor.

Sjena sumnje

Nova, privremena uprava UKCS-a naložila je da se preispitaju okolnosti pada sistema zbog kojeg su ogromne količine podataka, među kojima su i finansijsko poslovanje, rad s pacijentima, podaci o uposlenicima, nestale ili su uklonjene, a sistem nije funkcionirao do septembra, ali rezultati još nisu poznati.

No, činjenica da se sve dešava kada na površinu isplivavaju katastrofalne dubioze najveće zdravstvene institucije u BiH, baca dodatnu sumnju na događaj te traži ozbiljno preispitivanje uloge bivšeg rukovodstva, u prvom redu direktora koji je nedavno, iznenada podnio ostavku - Rusmira Mesihovića (SDP).

On je, prema dostupnim podacima, za deset mjeseci uprave u ovoj bolnici njen dug povećao za 20 miliona maraka i sada prelazi 70 miliona i 426 hiljada KM!

Samo zbog 29 miliona KM duga dobavljačima, ovoj medicinskoj ustanovi prijeti i blokada računa. Neizbježno je onda i pitanje ko od nestanka finasijskih podataka može imati najveću korist.

Isplate u kešu

"Avaz" je prije dvije sedmice objavio i da su revizori bili šokirani kada su uočili da nema finansijskih podataka, zbog čega su odbili uraditi reviziju. No, kako se tvrdi po kuloarima ove zdravstvene institucije, kada započnu ozbiljne provjere poslovanja, ako to bude moguće zbog nestanka podataka, možda će biti rasvijetljene i nepotvrđene informacije o nestanku keša, isplatama stimulacija, malverzacijama bivše uprave gorivom te drugim indicijama o kojima se samo govori u nezvaničnim razgovorima.

Također, očekuju se i dodatne provjere milionskih ugovora koje je Mesihović sklapao tokom mandata za nabavku opreme te dogovora o prebijanju dugova s dobavljačima.

Zašto se svetio dr. Hadžimuratoviću

Mesihović je, kako saznajemo, tokom mandata imao i ozbiljne kadrovske probleme, odnosno sukobe s uglednim stručnjacima. Tako je dr. Adnana Hadžimuratovića u junu smijenio s pozicije direktora Klinike za dječiju hirurgiju, faktički iz čistog hira.

To nam je i potvrđeno u UKCS-u, a saznajemo i da se sve desilo za vrijeme posjete pape Franje našoj zemlji, kada je Mesihović od svih direktora službi tražio da se odazovu njegovom pozivu. Dr. Hadžimuratović iz opravdanih razloga nije mogao biti prisutan, ali Mesihović je demonstrirao silu te ga smijenio s pozicije.

Autor: A. NUHANOVIĆ


Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1513
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 24 Дец 2015, 19:43




[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1266: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable