Порукаод Mustra » 03 Јун 2008, 22:28
Kada zamišljate idealan životni ili radni prostor, u kojem ćete moći pre svega da se osećate opušteno i relaksirano, verovatno je onda jedna od ideja odgovarajući akvarijum. Da su ljudi još od davnina deo vodene lepote želeli da imaju u svojoj blizini, potvrđuju i zapisi iz Mesopotamije, gde se javljaju prvi oblici slatkovodne akvaristike. Ipak, akvarijumi slični onima koje danas poznajemo napravljeni su prvi put u Japanu, pre više od 500 godina.
Ukoliko se odlučite da svoj dom ulepšate ovim “vodenim ukrasom”, neophodno je da znate gde bi u stanu trebalo postaviti akvarijum, kako ga održavati, koje ribice i biljke gajiti u njemu, koje veličine bi on mogao biti i mnoge druge stvari u vezi sa akvarijumima. O svemu ovome za eMnaKvadrat govori Božidar Spasojević, prvi akvarista u Srbiji.
- Akvarijum u stanu se postavlja po “feng-šui” principu, što znači da bi on trebalo da se nalazi na levoj strani o ulaznih vrata prostorije. Nikako ne sme biti u blizini prozora, koji je izvor svetlosti, da se ne bi stvarale alge. Akvarijum bi trebalo postaviti na neko tamno mesto u sobi, dok se osvetljenje reguliše veštačkom svetlošću - objašnjava Spasojević, i kaže da bi akvarijum trebalo da bude tako pozicioniran da može biti pregledan u svim delovima prostorije, kao i sa ulaznih vrata.
Akvarijumi se postavljaju na stabilna postolja, izrađena uglavnom od metalne konstrukcije, zbog težine vode, peska i kamena u njima. Neki akvaristi postolje zidaju ciglama ili betonom radi sigurnosti, što međutim, može biti mana ukoliko nekada odlučimo da promenimo mesto akvarijumu.
- Neophodno je da osnova postolja na koju se stavlja akvarijum ima podmetač, koji amortizuje bilo koje vibracije ili neravnine na podlozi. Poželjno je, takođe, u novoformiran akvarijum sipati dve-tri litre vode iz nekog starog akvarijuma, da bi se u što kraćem vremenskom roku uspostavila biološka ravnoteža vode. Tek nakon tri dana treba pustiti ribice u nov akvarijum – objašnjava naš sagovornik.
Osim toga, akvaristi upozoravaju da akvarijume nikako ne bi trebalo postavljati na police pričvršćene na zidove, niti postolja praviti od drveta. Drvena postolja nisu “dozvoljena” pre svega zbog promene oblika drveta, pogotovo ako je postolje napravljeno od sirovog drveta. Drvo nije preporučljivo ni zbog vlage, koja je uvek prisutna oko akvarijuma.
Ukoliko se odlučite da akvarijum premestite na neko drugo mesto u stanu, napominje Spasojević, onda biste to morali da uradite isključivo uz stručnu pomoć.
- Ako je takva pomoć nedostupna, tada treba isprazniti vodu iz akvarijuma tako da ostane 1/3 vode, akvarijum (do 150 litara) zajedno sa postoljem treba lagano prevući na novo mesto, a potom je neophodno da se postolje niveliše u odnosu na podlogu – kaže Spasojević.
Održavanje
Uređenje i održavanje akvarijuma u bliskoj su vezi. Ozbiljnije zahvate održavanja trebalo bi raditi jednom mesečno, napominje sagovornik eMnaKvadrat.
- Najbolje je pozvati stručnog akvaristu da demonstrira prvo pranje akvarijuma, a za one veće litraže stručne službe mogu redovno pružati usluge čišćenja. U održavanje akvarijuma spada sledeće: zamena 1/3 vode, sondiranje podloge, skidanje algi sa stakla, pranje filtera, skidanje kamenca sa staklenog poklopca, uklanjanje listova bilja koje je oštećeno, kontrola kvaliteta vode PH i DH vrednosti, kontrola temperature vode i ispravnost grejača – kaže Spasojević.
Ukoliko dođe do naglog razvijanja algi u akvarijumu onda je neophodno češće menjati vodu, jer je ustajala voda najčešći uzrok ponovne pojave algi. Do bele zamućenosti vode može doći ukoliko se ribice često hrane. To može negativno uticati na osetljive ribe i izazvati škržna oboljenja, jer dolazi do otežanog disanja u beloj zamućenoj vodi.
- Kada govorimo o osvetljenju akvarijuma napomenuću samo to da bi to trebalo učiniti gro-lux neonkom, koja se postavlja u haubi iznad akvarijuma. Zagrevanje akvarijuma će omogućiti grejači sa termostatom, a grejanje možemo kontrolisati termometrom, koji može biti stakleni ili digitalni – kaže Spasojević.
Podlogu u akvarijumu trebalo bi postaviti s padom od zadnje strane prema napred, kako bi otpaci od hrane i izmet mogli da se sakupljaju napred, odakle ih je lakše počistiti. Većina akvarista preporučuje da visina zida akvarijuma bude 10 centimetara na 15-20 centimetara od prednjeg stakla.
Aranžiranje
- Akvarijum bi trebalo da bude aranžiran živim akvarijumskim biljem. U prednjem delu akvarijuma trebalo bi saditi niskorastuće, a u pozadini više biljke. Za rast akvarijumskog bilja potrebna je podloga od treseta i kvarcnog peska, kao i dobro osvetljenje, da bi bilje ispuštalo kiseonik za ribe. Takođe, ribe izbacuju ugljen-dioksid koji koriste biljke u akvarijumu. Dekorativno kamenje, keramičke figure i mangrovi panjevi, osim dekorativne uloge, značajne su i za zakišeljavanje akvarijumske vode, što posebno odgovara nekim vrstama riba – kaže Spasojević.
Oblici i veličine
Akvarijumi se mogu praviti u najrazličitijim oblicima, a najčešći su četvorougaoni, kockasti, trapezni, šestougaoni, osmougaoni, cilindrični i polukružni.
- Postoje tzv. kotobuki, odnosno akvarijumi sa odsečenim prednjim uglovima, potom dijamant, ugaoni akvarijum, zatim stubni, četvorougaoni, pa panorama akvarijum sa savijenim prednjim staklom, kao i plazma ili “zidna slika” akvarijum (zidni) – precizirao je Spasojević.
On napominje da se akvarijumi najčešće prave od stakla, te da se mogu praviti i od pleksiglasa, što su uglavnom manji akvarijumi. Zbog PVC sastava materijala, kaže Spasojević, oni se mogu brzo izgrebati, čime se smanjuje vidljivost unutrašnjosti akvarijuma.
- Veličina akvarijuma zavisi od prostora u enterijeru, kao i od vrste riba koje želimo da čuvamo. Veći akvarijumi su lakši za održavanje, ali za akvariste početnike pogodni su akvarijumi od 30 do 100 litara, a tek kasnije mogu praviti akvarijume veće litraže – preporučuje sagovornik eMnaKvadrat.
Ribice
Pre kupovine nove vrste riba neophodno je informisati se o njihovim osobinama i sklonostima, a ono na šta bi posebno trebalo obratiti pažnju jeste, pre svega, koliko riba može maksimalno narasti, jer se vrlo lako može desiti da “mala” ribica preraste akvarijum, a takve su na primer japanke i oskari. Takođe bi trebalo obratiti pažnju na to da li riba spada u agresivne prema drugim vrstama ili prema primercima svoje vrste, potom u kojem delu akvarijuma se najviše zadržava. Ribe se mogu podeliti na one koje se najviše zadržavaju na dnu, obično čistači, zatim ribe srednjeg dela akvarijuma i ribe koje se obično zadržavaju pri povšini.
Većina ribica se najbolje oseća pri temperaturi od 23 do 27°C, napominju akvaristi. Neke ribe, kao što su diskusi na primer, traže temperaturu vode preko 27-28°C. Nekim ribicama je potrebno više kiseonika, pa se bolje osećaju na malo hladnijoj temperaturi, a takve su japanke i koridorusi, kojima odgovara temperatura od 19 do 23°C.
- Pri kupovini akvarijumskih ribica trebalo bi obratiti pažnju da budu zdrave. Ako se primeti da ribice imaju bele tačkice po telu, pocepana peraja, rane po telu, da se “češu” o podlogu akvarijuma, da nepravilno plivaju i ne jedu hranu, neohodno je izdvojiti ih u poseban akvarijum, karantin. Pri kupovini trebalo bi planirati da jedna ribica ide na jedan litar vode, što naravno zavisi i od veličine ribica. Nove ribice koje se nalaze u kesi, najpre se tako sa kesom stave u akvarijim i drže narednih 20 minuta, kako bi se temperatura vode iz kese izjednačila sa akvarijumskom vodom, a potom se u kesu postepeno doliva voda iz akvarijuma da bi se postepeno izjednačio i hemijski sastav vode – objasnio je Božidar Spasojević.