LEKOVITO BILJE

Cveće, drveće, vrtlarstvo...
Корисников грб
Homo ludens
~ napredni clan ~
~ napredni clan ~
Поруке: 885
Придружен: 05 Нов 2007, 01:02
Место: Mastricht-Brüssel
Контакт:

Порукаод Homo ludens » 06 Јан 2008, 00:11

Elkris ma ti to nekako najbolje radis,moram priznat!A evo vidis ima nas uvijek koji pamte i koriste recepte ljekovitog bilja po nasledju nekom.Citam Suschu sta pise o zovi.I bas fino to ona opisuje ovu biljku i njena ljekovita svojstva.
Zova ili bazga! Nasa je bazga etmoloska rodica poljske rijeci BEZ,kojom se tamo,iza Karpata,naziva jorgovan.Caj od zove.Pohana bazga kao poslastica.Sok od zovinih bobica.Zova je ljekovita(prehlada,glavobolja),ali i opasna.Od nje se, naime,cesto i lako dobiva lom ruke ili noge.Popnes se na nju i s nje se stropstas krseci bijelom srcikom ispunjene grane i zacas tresnes na ledinu. :D I onda se prebrojavas.Najbujnije zove pamtim oko plota iznad stare pravoslavne crkve,Sarajevske,naravno.U dnu lijepe prisojne basce tete Cvije zene crkvenog posluzitelja.Zovin cvijet,onako cipkast,svojim mirisom prati prve ljetne vrele dane,otvara sezonu kupanja..
Noc je kratko trajala,a nama je trebala najduza na svetu!

Корисников грб
Homo ludens
~ napredni clan ~
~ napredni clan ~
Поруке: 885
Придружен: 05 Нов 2007, 01:02
Место: Mastricht-Brüssel
Контакт:

Порукаод Homo ludens » 06 Јан 2008, 19:02

jos malo da vas prosetam kroz nase vrtove-baste..Divlji luk i divlji cesnjak,vjerovatno da ste ga neki upoznali,a mozda i kusali,jedan visok,egzoticno rascvjetan,drugi sitan,domaci i neugledan,navodno opasno otrovan.Srijemos,taj raste u djelovima hlada u sumi,lisnat je i dobar za salate,kazu mnogo ljekovit,i njega sam brao i pravio salatu,mirise na bijeli luk-cesnjak,ali je jako dobra salata od njega.
Pa poljski bozur,bezprizorni rodjak vrtnog bozura,onog s druge strane bastenog plota.Plucnjak-biljka mekana,mesnataljubicasta cvijeta.Onomad lijek i nada legije susicara svuda oko nas i medju nama.Cuvarkuca,cesca na krovu baste na supi,nego pod plotom,ali i pod plotom rado vidjena gosca.Cuvarkucu smo cijedili kap po kap po bradavicama,a tih smo bradavica imali,boze te oslobodi ko pljeve.Prava napast!Divlji persun ostra mirisa,a korjena ko misiji rep.Pa slatka paprat ili bujad.Pa zlatica sto dolazi na smjenu jaglacu ili jagorcevini,a jaglac pocinje tamo gdje prestaje visibaba.Caj od visibabe ako hoces povratiti.Onda Kukurijek,i s njim oprezno,otrov!Pa ljubica,ne samo plava i bijela,dobro poznata u narodnoj pjesmi.Pa maslacak,citave eskadrile maslacaka s njihovim lijepim umijecem da te ponesu s onu stranu...I dok te za vedrih suncanih zalazaka,kada je vidljivost beskonacna, maslacak poziva na daleke pute,sirokolisni Lopuh,pun sjenovitih zakutaka,nadvijem nad svojim mrakcvima,lijeno i kao krezubo promrsi poneku o svijetu vlaznog hlada,o svijetu ispod,gdje patuljci imaju svoje rudnicke labirinte i svoja skrovista s blagom...Ili, samo slusaj i cudi se;ima biljaka sto se zove bradavicnjak,a lijeci celavost.Pa konjorep ciji uvarak bubuljice sapire.Divlji karanfil,lirska bljedolika,njezna dusica tog biljnog puka ispod plota.Kamilicu znamo svi,i ima ona pjesma narodna;Kamilice,kamilice,operi mi lice
!
Noc je kratko trajala,a nama je trebala najduza na svetu!

Корисников грб
El
~ administrator ~
~ administrator ~
Поруке: 23255
Придружен: 08 Авг 2007, 08:19
Место: Pančevo

Порукаод El » 08 Јан 2008, 14:54

MALINA (Rubus idaeus)


Rubus idaeus (malina)

fam. Rosaceae (ruže)



Слика


Višegodišnji žbun sa uspravnim, zeljastim stablom. Listovi složeni od 3-7 listića, dlakavi.
Cvetovi beli sa dugačkim cvetnim drškama, sakupljeni na vrhovima grana ili u pazuhu listova u grozdaste cvasti.
Plodovi su mnogobrojne koštunice koje su spojene razraslom, sočnom cvetnom ložom crvene, ređe žute boje.

Koriste se mladi, dobro razvijeni listovi i vršni delovi izdanka i zreli plodovi. List nije dovoljno hemijski proučen.
Sadarži vitamine C i E, bojene materije, tanine i flavonoide.
U plodu se nalazi više sastojaka od mkojih se izdvajaju šećeri
(glukoza, fruktoza, saharoza), organske kiseline (jabučna, limunska, salicilna, elaginska i dr.), etarsko ulje, bojene i taninske materije, vitamine C i E i dr.

List se praktično koristi samo u narodnoj medicini za ispiranje usne duplje kod upale njene sluzokože, kod upale ždrela i kod proliva.
Ulazi u sastav mnogobrojnih mešavina za lečenje oboljenja kardio-vaskularnog, želudačno-crevnog sistema, menstrualnih i hormonskih poremećaja i avitaminoza.
Takođe ulazi u sastav mešavina za tzv. prolećno čišćenje krvi.
List maline može da zameni neke čajeve, kao što su indijski, gruzijski i ruski.

U mnogim zemljama se plod koristi u naučnoj medicini kao sredstvo za
izbacivanje tečnosti, kod proliva i ekcema.
Ekstrakt iz ploda deluje protiv virusa.
Pored toga on aktivira pankreas na lučenje insulina pa time snižava šečer u krvi. Koristi se i u prehrambenoj indus triji.

U poslednje vreme se istražuje delovanje maline na maligne ćelije.
Ustanovljeno je da elaginska kiselina, koje ima dosta u malinama, sprečava umnožavanje ćelija raka.
Preventivno i suzbijajuće dejstvo ima i plod i čaj od lišća maline (i drugog jagodičastog voća: jagode, kupine i dr.).
U terapiji malignih oboljenja maline nisu lek i ne mogu da ga zamene, ali su dobra zaštita od tih bolesti.


"Svet Biljka"
"Ne zanosi se. Promeniti nešto na muškarcu možeš samo ako nosi pelene" ...

Корисников грб
El
~ administrator ~
~ administrator ~
Поруке: 23255
Придружен: 08 Авг 2007, 08:19
Место: Pančevo

Порукаод El » 23 Јан 2008, 13:30

ĐUMBIR-zingiber officinale

Domaći naziv: Đumbir
Poreklo: Kina i Indija


Слика


Đumbir je tropska začinska biljka koja veoma podseća na
trsku.Trajna gomoljasta bilja oko 1 m visine i cvjeta sitnim žutim cvetovima.
Latinski naziv Zingiber officinale potječe od sanskrtske riječi stringavera,
što znači rožnat. Naziv se odnosi na podanak biljke koja je kvrgavog, nepravilnog izgleda, svjetložute do smeđe boje .
Razmnožava se dijeljenjem rizoma tako da ostane barem jedno okce iz kojeg se razvija biljka.




Lekovitost:za lek se koristi koren svež ili sušen i mleven.


* Sprečava ili smanjuje simptome (kinetozu) koje neke osobe dobijaju kada putuju brodom, autom, avionom, a odnose se pre svega na mučninu, zatim na povraćanje, glavobolju, hladno znojenje, vrtoglavicu, slabost, preterano ispuštanje sline.

*Olakšava probavu (podražuje peristaltiku i lučenje želučanog soka), deluje protiv nadimanja (karminativ, tj. pospešuje ispuštanje crevnih gasova) i stišava želudačanocrevne grčeve (spazmolitik). Đumbir se uzima i za jačanje apetita.

*Deluje protiv-upalno, što se odnosi na mnoge bolesti, uz ostalo, na reumatoidni artritis, kada uzimanje đumbira smanjuje bolove, otekline i jutarnju ukočenost, a poboljšava pokretnost zglobova.

*Deluje kao stimulans i tonik pa ako se redovito uzima, suzbija hronični umor, poboljšava pamćenje, a zbog stimulativnog svojstva nije preporučljivo uzimati ga uveče pre spavanja jer može prouzrokovati nesanicu. Đumbir ima i delovanje kao blagi afrodizijak.

* Deluje kao antikoagulans, tj. sprečava zgrušavanje krvi i stvaranje tromba (kao beli i crni luk).

* Deluje povoljno na rad jetre i smanjuje holesterol. Pomaže kod migrene i drugih vrsta glavobolja. Takođe, đumbir snižava povišenu telesnu temperaturu (antipiretik).

* Deluje i kao antioksidans, tj. protiv štetnog delovanja slobodnih radikala, dakle, uz sve ostalo, deluje i protiv raka i ateroskleroze.

*U kombinaciji sa drugim biljkama pojačava njihovo dejstvo.


Слика
"Ne zanosi se. Promeniti nešto na muškarcu možeš samo ako nosi pelene" ...

Корисников грб
El
~ administrator ~
~ administrator ~
Поруке: 23255
Придружен: 08 Авг 2007, 08:19
Место: Pančevo

Порукаод El » 03 Јун 2008, 12:41

ECHINACEA, rudbekija (Echinacea purpurea)

Слика

Echinacea purpurea (ehinacea, rudbekija)

fam. Asteraceae (glavocike)


Poreklom je iz Severne Amerike i ima veci broj vrsta od kojih je 9 endemicnih za to podrucje od kojih se plantažiraju samo dve vrste. Vrste kao što su E. purpurea, E. palida i E. angustifolia su najviše u upotrebi pri cemu su, po nekim podacima, najbolje lekovite rezultate pokazale prve dve navedene vrste, ali se najviše koristi treca vrsta jer se i najuspešnije plantažira. Kod nas je njeno plantažiranje u nekim pocetnim fazama.

Osnovno obeležje ove biljke su krupne glavicaste cvasti izgradene od cevastih i jezicastih cvetova i seme koje ima sitne zupce pa podseća na ježa (gr.echinos = jež).

Među američkim Indijancima ova biljka predstavlja osnovu narodne medicine, poput lincure u našem narodu. Koriste je kako protiv zmijskog ujeda i uboda otrovnih insekata (ima antiseptično dejstvo) i upala tako i za podizanje i održavanje imuniteta.

Danas se najviše koristi za podizanje imuniteta, poboljšanja odbrane od infekcije mikroorganizmima (virusi, bakterije). Upotrebom ehinacee se povećava nespecifični imunitet, odnosno postiže se bolja odbrambena sposobnost organizma protiv svega štobi moglo da mu naškodi.

Danas se hemijska svojstva ove biljke pomno ispituju, jer su mnogi sastojci još uvek nepoznanica. form action="" method="post" name="form1" class="style1">



Korišćenje ehinacee

Upotrebljavaju se kako nadzemni tako i podzemni delovi biljke od kojih se mogu spravljati sirup, čaj, tinkture, sprejevi, tablete, sokovi i dr. Na našem tržištu se sada mogu naći različiti proizvodi na bazi ove biljke, ali se savetuje oprez pri njihovom korišćenju. Najbolje je da se savet potraži kod stučnih lica (farmaceuta) da bi se izbrgla upotreba nedovoljno dobrih preparata i da bi doziranje bilo pravilno.

Za ehinaceu se smatra da deluje na povećanje odbrambene sposobnosti organizma tako što se povećava broj leukocita (bela krvna zrnca), a stimuliše se i sinteza interferona, proteina koji učestvuje u odbrani organizma od virusnih infekcija. Najbolji učinak postiže se kada se preparati od ove biljke počnu uzimati čim se primete previ simptomi gripa ili prehlade, dakle, pre nego što se bolest razvije. Time se organizmu pomaže da se odupre infekciji.

Zbog nedovoljnog poznavanja sastava i delovanja ehinacea se ne preporučuje tokom trudnoće i dojenja. Primena je kontraidikovana kod sledećih sistemskih oboljenja: tuberkuloza, multipla skleroza, autoimuna oboljenja.


SvetBiljaka
"Ne zanosi se. Promeniti nešto na muškarcu možeš samo ako nosi pelene" ...

Корисников грб
Homo ludens
~ napredni clan ~
~ napredni clan ~
Поруке: 885
Придружен: 05 Нов 2007, 01:02
Место: Mastricht-Brüssel
Контакт:

Порукаод Homo ludens » 15 Јун 2008, 13:53

Слика

evo jedan cvet zove,caj od ove biljke je jako dobar ...
Noc je kratko trajala,a nama je trebala najduza na svetu!

Корисников грб
Homo ludens
~ napredni clan ~
~ napredni clan ~
Поруке: 885
Придружен: 05 Нов 2007, 01:02
Место: Mastricht-Brüssel
Контакт:

Порукаод Homo ludens » 30 Сеп 2008, 19:54

Слика

sipurak ili sipak....caj od sipka jako bogat vitaminom C,za prehlade ga koristili nase bake i dedovi,te jedan od najboljih dzemova i marmelada je od ove biljke..
Noc je kratko trajala,a nama je trebala najduza na svetu!

Корисников грб
Homo ludens
~ napredni clan ~
~ napredni clan ~
Поруке: 885
Придружен: 05 Нов 2007, 01:02
Место: Mastricht-Brüssel
Контакт:

Порукаод Homo ludens » 30 Сеп 2008, 19:59

Слика

jabuka- kompot od jabuke,dzem i marmelada,sokovi,pire od jabuke-most..kuhana jabuka sa slagom ili dodatkom karamele..itd...
Noc je kratko trajala,a nama je trebala najduza na svetu!

Корисников грб
crna udovica
~ vredan ucesnik ~
~ vredan ucesnik ~
Поруке: 684
Придружен: 14 Окт 2008, 23:25
Место: KOSMOS

NEVEN - MEHLEM IZ VRTA

Порукаод crna udovica » 26 Окт 2008, 00:43

Terapijska primjena nevena (Calendula officinalis) potječe iz starog Egipta, odakle se proširila u Europu. Neven je bio poznat u svim antičkim kulturama kao ljekovita biljka za liječenje bolesti kože, probavnih organa, upalnih i infektivnih bolesti, kao ljekovito sredstvo protiv žutice, kuge i nekih lakših oboljenja, ali i kao začin i čarobna biljka.

Ime „calendula“ dobiva od latinske imenice „calendae“ (prvi dan u mjesecu), a povezuje se s tim što se cvjetovi otvaraju s izlaskom sunca a zatvaraju sa zalaskom. Inače, u narodu je neven poznat kao barometar za kišu: ako su cvjetovi u jutro zatvoreni tada će u toku dana sigurno padati kiša! Neven, čija je domovina južna Europa, uzgaja se posvuda u umjerenim područjima Europe, u vrtovima, a može se naći i "divlji" uz puteve i plotove. Srodan je s tratinčicom.

Botanički opis:
Neven (Calendula officinalis, porodica Asteraceae) većinom je jednogodišnja zeljasta biljka, rijetko dvogodišnja. Naraste 30-50 cm u visinu. Ima razgranate, uspravne, dlakave stabljike. Listovi su također dlakavi, duguljasti, donji se postepeno sužuju u kratku okriljenu peteljku, a gornji listovi su sjedeći. Glavica je tamno-žute do narančaste boje, u promjeru 2 do 5 cm, građena od obodnih jezičastih i središnjih cjevastih cvjetova.
Vrijeme cvatnje: cvjetovi nevena skupljaju se tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.
Miris i okus: cvjetovi mirišu osebujno po nevenu, okus im je gorak, a listovi slatkasto-gorki.

Branje i prerada: cijele razvijene cvjetove nevena beremo za vrijeme sunčana vremena, te ih sušimo na toplom i prozračnom mjestu u hladu (radi očuvanja prirodne boje - inače, nevenovi cvjetovi koriste se i kao prirodna boja u prehrambenoj industriji, ili za bojenje kupki). Sušenje mora biti brzo, na temperaturi do 35 stupnjeva. Od osušenih cvjetova odvajaju se latice od čaške te se još dosušuju. Od svježih cvjetova može se napraviti tinktura ili mast. Listovi se beru rjeđe.
Ljekoviti sadržaj: kalendulin, karotinoidi, albumin, likopen, flavonoidi, organske kiseline: jabučna, salicilna, palmatinska, voloksantin, citroksantin, rubiksantin, smole, žuto mastilo, šećer, bjelančevine, encimi, guma, fitosterol, kalcij, sumpor, vitamin A-karotenoid, esencijalno ulje koje sadrži seskviterpenske okside. Droga između ostalog sadrži i puno triterpena: amirine, arnidiol, faradiol. Sadrži 2-5% saponozida.

Farmakološko djelovanje nevena:
Neven je, s pravom se može reći, “biljka kože”, jer nema kožne bolesti u kojoj neven ne može pomoći, rabili ga za vanjsku ili unutarnju primjenu i to u liječenju akni, bradavica, cista, čireva, ekcema, psorijaze i seboreje, hemoroida, herpes zostera, fistula, impetiga, kožnih upala, ljuštenja kože, masne kože lica, mastitisa, opeklina, osipa, raznih infekcija kože, urtikarije, rana (gnojnih rana), rana koje teško zarastaju, ugriza i uboda insekata itd.
Macerat nevena (dobiven maceriranjem u nekom biljnom ulju, hladno prešanom nerafiniranom, poput sezama, maslinovog ili makadamijinog ulja) je apsolutno prirodan kozmetik koji štiti i njeguje, kako mladu tako i zrelu kožu. Kožu omekšava, tonizira i vlaži, zbog čega je važan sastojak preparata za njegu kože tijela i ruku.
Neven dakle pomaže kod doslovno svih bolesti, nečistoća, rana i nezdravih stanja kože kao i kod bolesti limfe.

Neven u liječenju vanjskih i unutarnjih oboljenja djeluje tako da:
- pospješuje znojenje,
- pojačava izlučivanje mokraće,
- umiruje grčeve (crijeva, želuca i glatkih mišića),
- uravnotežuje mjesečni ciklus,
- liječi bolesti živaca,
- liječi bolesti unutarnjih organa želuca, jetre i žuči (žučne tegobe!),
- koristi se za razna ispiranja izvana i iznutra, kod povreda, upala i infekcija, dekubitusa i modrica,
- vrlo ljekovito djeluje u liječenju bolesti vena,
- djeluje antikancerozno i to kod rana kože, maternice, želuca i grla...

Primjena nevena:
Za vanjsku uporabu neven koristimo u obliku uljnog macerata (alkoholni macerat se još naziva i tinktura) kod liječenja rana, opeklina i upalnih bolesti kože, ekcema i psorijaze, dekubitusa, modrica, sprečava nastanak ožiljaka itd. Uljni macerat nanosi se na kožu lokalno, najmanje dva puta na dan.
Znanstveno je dokazano da terpenski alkoholi i flavonoidi sadržani u nevenu uništavaju različite bakterije, viruse i gljivice, a osim toga sprječavaju upale.
Kod unutarnje primjene neven uzimamo kao infuz (čaj) ili kao tinkturu kod žučnih tegoba, bolnih grčeva, menstrualnih grčeva, čira na želucu ili dvanaesniku, te s ciljem diaforetičnog i diuretičkog djelovanja:
-alkoholni macerat tj. tinktura uzima se u dozi do 2 g na dan (kao koleretik).
-infuz se priprema od 2 g droge na 250 mL vruće vode, nakon čega odstoji 15 minuta i pije se tri puta na dan pola sata prije obroka. Kod lokalnog ispiranja kože ili za grgljanje mogu se koristiti i veće koncentracije: 4 g droge na 250 mL.

Neven se dobro miješa s ostalim ljekovitim biljem poput maslačka, gospine trave, gaveza, stolisnika i sl. U terapijskim se mješavinama ulje nevena često miješa s uljem gospine trave (kantariona) s kojim djeluje sinergistički i tvori mješavinu vrlo širokih terapijskih svojstava. U mješavini biljnih ulja macerat nevena dodaje se u količini do 25 %.

Kontraindikacije:
Kontraindikacija najčešće nema, no česte su alergije kod osoba alergičnih na ambroziju. Kod trudnica je potreban oprez pri oralnom uzimanju zbog emenagognog djelovanja, te kod estrogen ovisnih tumora (poput nekih tumora dojke i jajnika). Ne koristiti u kombinaciji s barbituratima.

CO2 apsolut nevena
Na tržištu se odnedavno može naći NEVEN CO2 koji se razlikuje od klasičnog macerata nevena po procesu dobivanja, koncentraciji i djelovanju.
Dobiva se tako da se biljni materijal prelije s tzv. superkritičnim ugljičnim dioksidom tj. tekućim ugljičnim dioksidom, pod određenim tlakom i temperaturom, pri čemu tekući ugljični dioksid ekstrahira ljekovite komponente.
Tada se takva tekuća masa oslobodi puštanjem ventila i izlaganjem atmosferskom tlaku gdje kompletni ugljični dioksid otpari. Nakon otparavanja ostaje tzv. CO2 apsolut, guste žuto-smeđe, smolaste mase.
Glavna prednost korištenja tekučeg CO2, kao otapala, je što ne
zaostaje u biljnom materijalu prilikom ekstrakcije - otapalo potpuno otpari i ostaje samo biljni materijal (za razliku od organskih otapala koja se koriste za proizvodnju nekih drugih apsoluta, primjerice dobro poznatog jasmina).
Dobivena masa sadrži izrazito koncentrirane komponente, pa se prilikom kupnje CO2 apsoluta nevena on mora razrijediti: 10 mL nevena CO2 se ugrije u vodenoj kupelji (na otprilike 60 stupnjeva) te doda u 90 mL biljnog ulja jojobe ili makadamije. Jojobina prednost je što nije kvarljiva i što produžuje trajnost samog nevena (za razliku od klasičnog macerata nevena koji je prilično nestabilan i lako užegne). Tako dobivenu mješavinu otopljenog nevena umiješanog u jojobu nazivamo radna smjesa koja je, unatoč razrjeđenju od 10 puta, i dalje jako koncentrirana, stoga je u izradi prirodnih krema, ili uljnih mješavina za njegu ili tretman kože, stavljamo 1-2 % na ukupnu masu. Radnu smjesu CO2 apsoluta nevena upotrebljavamo za iste indikacije kao i uljni macerat nevena.