Hipokratova zakletva

Уредници: nevenkagaragic, Moderatori

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 03 Јул 2016, 23:41

Nastavak price (sa prethodne i jos mnogih stranica ove teme) o sarajevskom Klinickom centru (i ne samo sarajevskom) nazalost!

"Sta su finansijski inspektori otkrili na KCUS-u
Milionska oprema sakupljala prasinu, dok su pacijenti lezali na krvavim krevetima"


Слика

Слика
"Dnevni avaz", 27.06.2016.

"Dugovanja bolnica veca od 339 miliona maraka!"

Слика

Слика
"Dnevni avaz", 29.06.2016.

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 04 Јул 2016, 01:18

Kao da je nekada konkurs bi o potreban? Pogotovo u UKC-u Tuzla (porodicno-prijateljskoj klinici)!

Слика

Saznajte imena onih koji su bez konkursa zaposleni u TK!
Vlada Tuzlanskog kantona odlučila je pružiti „šansu za sve“. Tako je nazvan projekat masovnog zapošljavanja u javnim ustanovama u TK. Procedura, pojednostavljeno, ide ovako. Nezaposleni građanin nađe poslodavca koji će ga primiti, a onda se troškovi zapošljavanja pokrivaju novcem iz budžeta. Konkurs nije potreban
, piše Žurnal.info...
U Kliničkom centru Tuzla zaposleni su:...



Aaah koja je ovo "dusica" draga, nevina - covek bas ono "med i mleko"!
Da, po dugogodisnjem obicaju samohvalisanja kao da mi gradjani ne znamo sta je UKC Tuzla i vecina njihovih zaposlenih!
Muka mi je od ovog intervjua, a TIP je mogao jos koji put da ga uslika... bljak!
Bas mi je "zao" kad kaze: "Kroz sve ovo prolazi moja porodica" - pita li se ikada kroz sta sve prolaze porodice koje su ostale bez svog deteta NJIHOVOM GRESKOM??? Te porodice, i MOJA, vise nemaju svoju decu i nikada vise nece studirati..., ali da, nasa deca nisu njegova jer zaboga mediji pisu, a njegovo dete cita i "sikira se" kako rece ... "nije fer prema mom djetetu koje ima 20 godina i studira pravo" !


Direktor UKC-a Tuzla prof.dr. Nešad Hotić u intervjuu za TIP o zapošljavanju bez konkursa, politici, korupciji, otkazima, poslovanju i investicijama: „Savjest mi je čista“

02.07.2016 02:09
Слика

Direktor UKC-a u Tuzli prof.dr. Nešad Hotić u intervjuu za TIP odgovorio je zašto nije raspisan javni konkurs kod prijema ljekara u ovu ustanovu, te da li politika zapošljava u UKC-u Tuzla. Otkrio nam je da će biti zaposleno putem projekta novih sedam ljekara sa biroa iz Tuzle. Razgovarali smo o korupciji i nepotizmu, ali i otkazima koje je morao uručiti. Govorio je o trendu odlaska medicinskog kadra u zemlje Europe, velikim investicijama i bitnim projektima za UKC Tuzla.

TIP: Zašto niste raspisali konkurs prilikom prijema ljekara u UKC-u Tuzla?

Hotić: Meni je žao što se prašina u javnosti tolika digla. Ja ću vam reći pravu istinu. Ja ne kažem da ti ljudi nisu zaposleni, i hvala Bogu da je tako. Morate znati da UKC Tuzla pruža usluge za najveći broj korisnika zdravstvenih usluga i stanovnika od svih kantona u FBiH. UKC Tuzla ima oko 2.500 zaposlenih. Klinički centar u Sarajevu koji je sličan nama, a koji pruža uslugu za manji broj stanovnika i zdravstvenih osiguranika, ima 3.700 zaposlenih. Mi uradimo 19.000 operacija u opštoj anesteziji godišnje, a oni oko 17.500 operacija. Mi to uradimo sa mnogo manje zaposlenih. S druge strane, Klinički centar Tuzla bi mogao, prema sistematizaciji koja je usvojena, zaposliti još 700 ljudi da bi popunili kapacitete i da bi mi mogli u potpunosti funkcionisati u sistemu. Dakle, krajnje se racionalno odnosmo prema zapošljavanju. Klinički centar je 1. januara 2016. godine imao 29 zaposlenih manje nego 1. januara 2015. godine. Tome je doprinijelo više faktora, kao što je mirovina, ali i odlazak iz zemlje, na šta mi ne možemo uticati. U prvih 6 mjeseci ove godine 37 uposlenika je napustilo našu ustanovu. Od toga je samo njih 19 otišlo u mirovinu, a ostali jer su našli novi posao u inostranstvu. Imam najavu da će još 14 uposlenika napustiti ustanovu. Mi bismo iste sekunde trebali da primimo najmanje 20 ljudi. Svi koji su zaposleni nisu zaposleni mimo plana o zapošljavanju, koji mi donosimo svake godine u decembru za narednu godinu, niti je bilo ko primljen mimo finansijskog plana. Da još jednom podcrtam, po sistematizaciji nam fali 700 ljudi u našoj ustanovi. Važno je i to da smo mi jako stara firma. Prosjek godina našeg kadra iznosi 53. Moramo zanavljati kadar. Mladi ljudi se moraju primati, ja tu ne vidim ništa sporno. Sve ovo govorim kako bi ste shvatili da je ovo dinamična firma i da se neke stvari moraju dešavati na način kako se dešavaju. Ja sam od stručnih službi tražio da mi kažu koliko je od rata pa na ovamo raspisanih javnih oglasa u našoj ustanovi. Znate li da sam ja i profesor Čičkušić jedini koji smo od 1995. godine raspisali javni oglas u Kliničkom centru!? To je bilo 2010. i 2013. godine. Nakon tog javnog oglasa 20013. koji je trajao nekoliko mjeseci opet sam završio prozvan u medijima. Ako je nama nenadano otišlo 20 ljudi, pacijenti ne mogu čekati tri mjeseca da se provede neki konkurs da bi mi zaposlili ljude. Niko ne vodi računa i piše o tome da je za 6 mjeseci ustanovu napustilo 37 ljudi, to je problem. Jako je važno da kažem da jedina ustanova koja se u Tuzlanskom kantonu prijavila na oglas Federalnog zavoda za zapošljavanje za sufinansiranje zaposlenih je naša ustanova. A sve kako bismo finansijski bolje prošli. Ja ću vam reći da su 93 čovjeka od nabrojanih zaposleno putem tog projekta. Zašto se ne piše o tome zašto se nijedna druga zdravstvena ustanova nije prijavila za projekat i zaposlila doktore i sestre sa biroa!? Što se ne piše o tome? Prva i druga generacija, oko 90-ak doktora (‘57. i ‘58. godište) Medicinskog fakulteta u Tuzli je u dvije godine tada zaposleno u Kliničkom centru. Oni za 4 do 5 godina idu u penziju. Mi ćemo u dvije godine ostati bez 60-ak doktora. Mi smo prije tri godine trebali zaposliti taj broj doktora da bi dobili doktore koji će nas liječiti. Bitno je znati razumjeti situaciju. Zašto se ne piše o tome da se u zdravstvenim ustanovama u TK zapošljavaju medicinski tehničari koji su u 35. godini vanredno završili medicinsku školu i stavljeni da rade u Hitnoj pomoći!? Isto tako bez konkursa… Ja ne znam šta je ova ustanova kome kriva. Kod nas izgleda što je bolje, to je gore.

TIP: Da li ste neraspisivanjem konkursa prekršili zakon?

Hotić: Prema Zakonu o radu, prijem zaposlenih se može izvršiti na tri načina. Prvi način je da se raspiše javni oglas, drugi je putem asistencije biroa, a treći putem spoznaje direktora svake ustanove o nekome ko mu je potreban i koga će zaposliti. Da li je to moralno? Pa za one koji dobiju posao vjerovatno jeste, za one koji ne dobiju sigurno da nije. Da to ne valja, pa novi Zakon o radu bi rekao može se zapošljavati samo putem javnog oglasa ili konkursa. Ja, kao direktor, nisam prekršio zakon što sam zaposlio doktore bez javnog oglasa. Ja to nikada ne bih uradio bez konsultacija sa našom pravnom službom. Ja imam sina kome su otac i majka ljekari, djedovi su mu bili ljekari, i ja sam presretan što ne studira medicinu, već pravo. Pa sutra bi rekli sin direktora se zaposlio u UKC-u Tuzla. Pa gdje da se doktor zaposli? Ili u Dom zdravlja ili Klinički centar. Šta treba da bude nekome otegnuta okolnost što je dijete ljekara!? Ako se želi nešto namještati, pa to se može i kada se objavi javni oglas. Ali uvjeram vas da se mi time ne bavimo. Niti ja, niti ikoga koga poznajem od ljekara i medicinskog osoblja u posljednjih 25 godina u UKC-u Tuzla nije primljen na osnovu javnog oglasa.


TIP: Zapošljava li politika u UKC Tuzla?

Hotić: Svi oni koji su zaposleni su odradili pripravnički staž u našoj ustanovi. Ja nikome nisam tražio niti sam vidio člansku kartu neke političke stranke. Za mene je to nebitno. Za mene je pripadnost nekoj stranci isto kao vjera, tj. privatna stvar. O tome zaista nema govora. Kantonalni zavod za zdravstveno osiguranje TK je u svom budžetu u 2016. godini izdvojio sredstva za zapošljavanje 60 ljekara. Da se svi ljekari sa biroa zaposle. Mi sada hoćemo ponovo da se prijavimo i te doktore da primimo, a gle čuda… Dom zdravlja Tuzla se ni na taj konkurs nije prijavio. Mi želimo da skinemo ljude sa biroa, da rade u struci. Želimo učiniti nešto pozitivno, a onda nas svi napadnu. Sedam doktora koje ćemo sada primiti su svi iz Tuzle.

TIP: Ima li političkih pritisaka na vas kao direktora?

Hotić: Mojim predhodnicima, pa i meni kao direkoru, se u ranijem periodu spočitavalo da sam zaposlio pola Gornje Tuzle. Pa onda da se u Kliničkom centru zaposlilo pola Kalesije, Živinica itd. Pa se pričalo da se veliki broj sestara zaposlilo iz Kalesije jer je tada glavna sestra bila iz Kalesije. Ali to su sve priče… Niko nema pravo što je iz nekog mjesta da se mora zaposliti. U projektu koji je naš Zavod za zapošljavanje raspisao opet se javio samo Klinički centar. Primit ćemo sada sedam ljekara. Svi su iz Tuzle. Sad će reći da primamo samo ljude iz Tuzle. Nikakvih političkih pritisaka na mene nije bilo niti prilikom zapošljavanja, a ni tokom samog poslovanja ustanove. Niko mi nikada nije rekao de uradi to ovako, nemoj uraditi to tako i sl. To mi je jako bitno naglasiti. Kada sam 2013. godine raspisao oglas, tada mi se spočitavalo da sam zaposlio sve sestre koje su iz SDP-a jer su oni tada bili na vlasti.


TIP: Možda ste politički podobni svima?

Hotić: Ja se nikada nisam, niti ću baviti politikom. Ja sam došao na ovu funkciju isključivo svojim radom. Ja sam ostao bez oca sa 14 godina. Mene nije imao ko da gura. Od prvog dana sam bio u Armiji BiH i kao mladi ljekar bio u interventnom vodu Prvog batoljona II Tuzlanske brigade. Kada niko nije htio otići u Gradačac u ratnu bolnicu, ja sam otišao. Ja sam svoju specijalizaciju završio u Americi. Uvijek se može naći negativna priča u svemu. Zato ne pričamo o pozitivnim stvarima i uspjesima koje postižemo. Kod nas je sve bilo uredu dok se nisu ispunjavali i poboljšavali osnovni uslovi za rad jedne ustanove. To je, kadar, prostor i oprema. U 2010. godini je 66 ljudi primljeno. 2014. je u UKC-u Tuzla zaposleno 50 ljudi. Preko Federalnog zavoda za zapošljavanje i projekta ‘Prvo radno iskustvo’ smo prošle godine sa biroa zaposlili 34 ljekara, a ove godine njih 60. Uz sva zapošljavanja, u odnosu na 1. januar 2010., mi sa današnjim danom imamo 94 zaposlenika manje u ustanovi. I dalje nam više ljudi odlazi nego što se prima. To su zapošljavanja s ciljem da se održi sistem. Ja stvarno ne znam šta je tu sporno. To je ustvari nadoknada kadra koji je napustio ustanovu i koji nam fali. Ja ne znam, niti me interesuje da li je ovo što se radi politikanstvo i predizborna kampanja. Ova ustanova mora funkcionisati u skladu sa zakonom i kada nisu i kada jesu izbori. Politika nas ne zanima. Odgovorno tvrdim da nisam uradio ništa mimo zakona. Prije 15 dana je u ovoj ustanovi bila Inspekcija rada. Pet ili šest puta nam dođu godišnje i nikada nismo imali nikakvu prijavu. Ja na svojim leđima mogu nositi ovo što se o meni piše u medijima. Savjest mi je čista i ja spavam kao beba. Ja pozivam nekoga da dođe i dokaže da sam ja sa svojim saradnicima uradio išta protivzakonito, ili da sam pribavio neku materijalnu dobit, ja ću napustiti planetu, a ne poziciju direktora. Ali sve ovo nije fer prema mladim doktorima koji su primljeni, a koji su više godina bili na birou. Svi su se isprepadali što su se njihova imena pojavila u medijima. Nezakonito je bilo objaviti njihova imena. Stvorena im je velika neprijatnost, nisu nizašta krivi. Na kraju ova medijska hajka nije fer prema mom djetetu koje ima 20 godina i studira pravo i koji to sve čita, sluša i sikira se. Nikome nije svejedno da se njegovo ime blati i povlači po medijima bez ikakvog razloga. Kroz sve ovo prolazi moja porodica. Ja ne znam kakvi su to ljudi koji konstruišu neistine i dezinformacije. Nije primljeno 166 ljudi kako se navodi u medijima. Primljene su 123 osobe, od čega 94 putem projekta.

TIP: Hoće li primljeni mladi doktori ostati u UKC-u Tuzla i nakon što im istekne ugovor od 6 mjeseci?

Hotić: Prvo i osnovno to zavisi od karakteristika koje će oni dobiti od načelnika klinika na kojima rade. Naravno, svi imaju šansu da ostanu jer, kao što sam ranije i rekao, nama je potreban kadar.


TIP: Ima li nepotiznma u UKC-u Tuzla?

Hotić: Niko ne govori o tome da me načelnici klinika zovu i kažu: „Imam doktora na stažu, de molim te da ga primimo.“ Nijedan načelnik sada nije došao i rekao vama da je on direktora zvao da primi dva doktora koja su super i koja su mu potrebna. Sve sam ja kriv. Od ovih što su primljeni sigurno ima 40 za koje su načelnici klinika rekli da su odlični bili, da su zadovoljni s njima bili tokom njihovog stažiranja i da bi se trebali primiti. Meni je najvažnije da to struka kaže. Međutim, oni neće sada doći i reći: „Nemojte direktora, ja sam za ovu trojicu rekao koji su na onom spisku.“

TIP: Šta ćemo sa korupcijom u zdravtsvu?

Hotić: I te priče mi je preko glave. Imamo Komisiju za borbu protiv korupcije, a na svakoj klinici mjesta gdje se može prijaviti ono što je dobro, ali i loše. Ja neću više da pričam o toj korupciji dok neko ne dođe sa dokazima da mu je neki ljekar tražio mito. Ja nemam ništa protiv da taj isti dobije otkaz. Ja sam direktor koji je tri otkaza do sada dao.

TIP: Zbog čega su dobili otkaz?

Hotić: Od 2.500 uposlnih imamo ljudi različitih habitusa. Ima ovisnika o cigaretama, alkoholu, drogama, kleptomana, ali i onih koji zlostavljau svoju porodicu. Ima svega… Jedan medicinar je dobio otkaz jer je krao svojim kolegama i pacijentima novac. Drugom kojem sam dao otkaz je vodio pacijenta na rentgen da mu slika pluća, neukog pacijenta slika mobitelom i uzme mu 20 maraka.

TIP: Pa to je nevjerovatno?

Hotić: Vjerujte mi… Po saznaju odmah sam mu dao otkaz. Ja nemam problem sa time da, nekome ko teže povrijedi radnu disciplinu, mu se uruči otkaz.

TIP: Zašto se pacijenti, ali i uposlenici boje prijavljivati korupciju?

Hotić: Vjerujte mi da ne znam. Ja nema problem da se procesuira svako za koga se dokaže da to radi.


TIP: Možda se boje jer misle da se neće kolega zamjeriti kolegi, a pacijentu valja opet doći u Ustanovu.

Hotić: Ja nikakav nisam imao problem dati otkaz doktorici koja se drugi ili treći put posvađala sa svojim koleginicama.

TIP: Govorite o nedavnom incidentu na Klinici za ginekologiju i akušerstvo?

Hotić: Doktorica koja je izazvala incident je dobila otkaz.

TIP: Kako zaustaviti trend odlaska ljekara i medicinskog osoblja iz BiH?

Hotić: Prošle godine nismo baš imali takvih slučajeva puno. Odlazli su ljudi koji nisu dobili zaposlenje. Ali u posljenjih godinu i pol dana imamo sve više ljudi koji iz naše ustanove odlaze vani. Ljudi odlaze u Njemačku jer su ima plate tamo tri ili četiri puta veće nego ovdje. Uvijek postoje periodični odlasci gdje ljudi trbuhom za kruhom odlaze gdje misle da im je bolje. Kao što sam već ranije rekao, u prvih 6 mjeseci ove godine 18 ljudi je otišlo iz ustavove. Imam najavu da će još 14 uspolsnika napustiti ustanovu. Uglavnom tu nema puno ljekara, uglavnojm je to srednji medicinski kadar. Ljekari koji odlaze su ljekari koji se nisu ni zaposlili u našoj ustanovi. Ove godine je samo doktorica Draginja sa Radiologije našla posao u Njemačkoj i otišla. Ja ne mislim da ćemo ostati bez kadra jer ima ljudi koji žele ostati ovdje, raditi i živjeti. Mislim da nam je potreban malo pozitivniji ambijent kojeg bi svi mi trebali stvarati. Mi uvijek pričamo da je čaša poluprazna. Ja sam prije 22 godine mogao ostati u Americi gdje sam završio specijalizaciju. Nisam to uradio, jer sam htio da se vratim i da radim u svojoj zemlji. Mi smo prošle godine na prijemnom ispitu na Medicinskom fakultetu imali 500 kandidata, a ove godine svega 300. O tome se treba pričati…

TIP: Jeste li zadovoljni tehničkom opremljenošću UKC-a Tuzla?

Hotić: Vi često možete čuti u sredstvima javnog informisanja, ali i od naših uposlenika, da nam je oprema zastarjela. Međutim, mi svake godine uradimo više operacija i pružimo veći broj usluga nego prethodne godine. Uvodimo nove procedure… Oprema koja se nalazi u Plavoj bolnici, koja je otvorena 2009. godine, je odlična. Tu prije svega mislim o anesteziološkim aparatima, respiratorima itd. U dijelu naše ustanove koji se zove Gradina stara, oprema je funkcionalna i u ispravnom stanju. Mi svake godine damo 2 miliona KM za održavanje naših aparata koji su jako skupi. Posljednjih 15-ak godina ti aparati nisu zanovljeni, iako su još ispravni. Mi smo krenuli u proces zanavljanja opreme jer je sada vrijeme za to. Prvi puta od rata pa na ovamo se Vlada TK uključila da nam pomogne da zamijenimo opremu. Vlada će sufinasirati nabavku opreme sa 3.300.000 KM. Planirano je da nabavimo opremu u vrijednosti do 7 miliona KM. Radi se o anesteziološkim aparatima, ultrazvučnim aparatima, inkubatorima, mašini za koronorografiju, mašinu srce-pluća za ekstrakorporalnu cirkulaciju za operacije na srcu itd. Prvi puta će naša ustanova kupiti digestor za rastvaranje citostatika što je jako važno za onkološke pacijente. Kada sve to nabavimo, ova ustanova će biti mirna narednih 15 godina što se tiče opreme. Benefiti ovoga, ma koliko mi bili izloženi kritikama, će se vidjeti za tri do pet godina.

TIP: Unazad dvije godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi zaustavljen je trend povećanja dugovanja: Prošla godina završena sa gubitkom od 150.000 KM. Kako poboljšati poslovanje?

Hotić: Mi smo u zadnje tri godine uspjeli zaustaviti negativan trend. Prije su godišnji gubici bili od 5 do 7 miliona KM. Sada imamo samo 153 hiljade KM viška rashoda nad prihodima. Mi smo uspjeli da povećamo prihode od fakturisanja naše realizacije od drugih kantona. Smanjili smo rashode i kontrolišemo stalno naše troškove. Da smo mogli naplatiti naše usluge za neosigurana lica, koja su bila 2,5 miliona KM, ili da smo mogli naplatiti ono što je zakonska obaveza naših osnivača (investicijsko održavanje u iznosu od 1,5 miliona KM, mi bismo bili definitivno u plusu nekoliko miliona. Ono što je najvažnije, mi svake godine ispunimo našu osnovnu društvenu funkciju, pružimo svaku zdravstvenu uslugu, kako osiguranim, tako i neosiguranim licima. Zašto se ne piše o tome da mi kao ustanova zaradimo godišnje preko 30 miliona KM na tržištu zdravstvenih usluga? Ja ne znam da ima puno firmi u TK koje zarade 30 miliona KM u onoj djelatnosti kojom se bave. Sa finansijskim poslovanjem ja sam zadovoljan.

Слика

TIP: Jeste li zadovoljni radom uposlenika Kliničkog centra?

Hotić: Nisam zadovoljan radom uposlenika ove ustanove. On može biti puno bolji. Tu govorimo o odnosu prema pacijentu koji može biti mnogo bolji. O odnosu prema radu i svojim kolegama. Ja nikada nisam bio neljubazan prema pacijentu zato što ja radim ono što volim. Složit ćete se sa mnom da među 2.5000 uposlenih ima neodgojenih i nevaspitanih ljudi, šta god oni radili. Bio on ljekar, službenik itd. Imate ljudi koji su nezadovoljni svojim životom, porodicom i sve se to reflektuje na pacijenta. Ja time nisam zadovoljan. Neka 100 ljudi lijepo uradi svoj posao, onaj jedan koji ne uradi će se vidjeti. Ja to ne mogu promijeniti onoliko koliko bih htio. Ja gledam kao ozeblo sunce novi Zakon o radu. On će sigurno pogodovati radnicima, a neće pogodovati neradnicima. Toliko je stari Zakon o radu zaštitio radnika, ne možeš destimulisati novčano, jer kada dođe prijava, mi pošaljemo sindikatu, a sindikat kaže nemojte ga kazniti. Zahtijevat ću puno predaniji angažman i rad šefova odjeljenja i načelnika klinika. Ja sam sad najveća babaroga u ustanovi. Moja je dužnost da dnevno obilazim klinike i odjeljenja. Ja svojim načelnicima kažem da se ja ne sramim što je prije neki mjesec ispred zgrade hirurških grana bilo 60 ljudi koji su pušili. Ja se ne sramim, njih treba da bude sram i stid. Kako bi bilo da dođete pred sud i da 20 sudija u togama stoji i puši ispred suda? Šta biste Vi rekli o toj ustanovi? U krugu Kliničkog centra je sva trava pokošena. Obilježeno je gdje se ko parkira. Dočekaju vas ljudi i usmjere. Izađite iz kruga bolnice i trava je metar visoka. Preko puta Dječije bolnice čovjek je masturbirao. Iako je dva metra visoka trava, ja sam vidio da se čovjek sakrio iza stuba. Zvao sam ‘Komunalac’ da dođu . Rekli mi doće za pet dana i do danas dan nisu došli da pokose travu. Ja sam onda angažovao svoje ljude i svu smo travu pokosili. Svih 110 sijalica u krugu bolnice rade. Izađite iz kruga bolnice, sve porazbijano. Nisam ja u predizbornoj kampanji, mene politika ne zanima. Ali to su činjenice. Jednostavno sistem mora funkcionisati. Više kockica mora biti spojeno u mozaiku da bismo imali dobru cjelinu. Svi moraju raditi svoj posao. I ja ako ne radim svoj posao kako treba, meni ne treba neko reći da odstupim, ja ću to učini sam. Ja kada ne budem više direktor, ja sam dječiji hirurg koji i dan danas operiše i koji ima 17 godina do penzije. Imat ću ista primanja kao direktor, ali mnogo manje stresa i problema.


TIP: Uporedo sa borbom u finansijskom segmentu, povećan je broj usluga koje tuzlanski UKC nudi, a veliki napredak u prošloj godini ostvaren je i u transplantacijskoj medicini.

Hotić: Ova ustanova, da bi opstala, mora tražiti nove načine rada i finansiranja. Moramo pronaći nove modele u kojima ćemo mi, osim pružanja usluge našim korisnicima, ostvariti i prihode. Jedan od mojih strateških ciljeva, kada sam imenovan za direktora, je da se zanovi i više uradi u domenu transplantacijske medicine. Danas se izvode kadaverične transplantacije bubrega, jetre i rožnica, kao i transplantacije jetre i bubrega sa živih davalaca. Poseban uspjeh medicinski tim ove ustanove ostvario je na polju alogene i autologne transplantacije matičnih ćelija hematopoeze, odnosno koštane srži.

Mi smo u prvih 6 mjeseci ove godine uradili 14 transplantacija bubrega. Pretprošle sedmice uradili smo tri transplantacije matičnih čelija u jednoj sedmici. Uradili smo i četiri tranplantacije jetre. To je bio jedan od strateških ciljeva koje sam ja postavio i uspjeli smo u tome. Transplantacijska medicina je medicina budućnosti. Naravno, i tu imamo još puno prostora za napredak. Od 2004. godine do sada je urađeno 115 transplatnacija koštane srži, 190 transplantacija bubrega je urađeno itd. Mi smo lideri po tome u BiH. U prošloj godini smo se definitivno etablirali u novoj proceduri endovaskularnog rješavanja aneurizmi moždanog stabla. U protekloj godini uradili smo više od 120 procedura koje se do 2014. nisu radile u našoj ustanovi, a sporadično su obavljane u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Također, medicinski tim usvojio je i nekoliko drugih procedura koje se odnose na interventnu radiologiju, a riječ je o embolizaciji mioma maternice, endoskopskoj proceduri iz oblasti dječije hirurgije, ali i uvođenju novih načina koronorografija preko radijalne arterije.


TIP: I pored loše situacije u kojoj se nalazi zdravstveni sistem u našoj zemlji, menadžment UKC-a u Tuzli ulaže određene napore kada je u pitanju stvaranje boljih uslova boravka, kako za pacijente, tako i za uposlenike ove zdravstvene ustanove.

Hotić: Zamijenili smo kompletan krov Klinike za infektivne bolesti, što je preko 100.000 KM. Onda smo napravili prijemni blok, okrečili cijelu bolnicu. Napravili smo edukacijski centar sa prekrasnom učionicom. Napravili smo dnevnu bolnicu za djecu i odrasle. Rekonstruisali smo sanitarni čvor i sobe. Tako da je 90 posto te bolnice renovirano. Nakon toga smo prešli sa radovima na bolnicu u Slavinovićima. Ogromna sredstva su uložena. Naparavili smo novu intenzivnu njegu, prostor za ljekare, poluintenzivnu njegu. Napravili smo prostor za onkološki konzilij, prostor za davanje citostatika, novu apoteku itd. U Klinici za dječije bolesti smo rekonstruisali kompletan prijemni blok sa prijemnim ambulantama. Pravimo operacioni blok koji će biti gotov do septembra. Proširujemo intenzivnu multidisciplinarnu njegu na pedijatriji itd. U Solini je isprojektovano i planirano građenje prve dječije psihijatrije u BiH. Na kraju smo uradili jako značajan projakat, a to je projekat energetske efikasnosti, toplifikacije zgrade Gradina. Zamijenjeno je 640 prozora. Stavljena je izolacija od stiropola od 10 do 17 cm, nova fasada. Iznutra je kompletno sređena bolnica. Mi na tome nećemo stati, sada idemo sa realizacijom projekta led rasvjete. Sljedeći je projekat u skopu energetske efikasnosti Dječija bolnica koju ćemo završiti sljedeće godine.

TIP: Hoće li zaživjeti projekat izgradnje modernog urgentnog centra?

Hotića: Idejno rješenje je već izrađeno, a ukupna vrijednost projekta je blizu pet miliona maraka. Centar bi raspolagao sa svom radiološkom i laboratorijskom dijagnostikom, operacionim salama, rentgen, CT i brojnim drugim aparatima. Našli smo prekrasan prostor na ulazu u Gradinu. O tome smo razgovarali sa Vladom TK i Gradskim vlastima Tuzle da se ide u zajednički projekat. Mi smo vrlo korektni bili prema Gradu Tuzla. Ponudli smo da mi damo zemlju na kojoj bi se gradilo, a da Gradska vlast napravi zgradu sa 250 parking mjesta. Mi bismo u suterenu napravili Urgentni centar i opremili ga. Mi bismo parking mjesta dali na korištenje gradu na 30 godina. Od njih smo dobili odgovor da bi oni pristali da grade, ako će to postati njihova zemlja i ako će parking mjesta dobiti u trajno vlasništvo. Taj odgovor smo dobili prije 15 dana. To u ovom trenutku nije moguće. Ja ne znam koliku i kakvu korekstnost više da pokažemo. Mi njih nećemo čekati. Mi ćemo vrlo lako naći investitora. Ima ljudi kojima ništa nije uložiti 5 miliona KM za takav projekat. Vjerujte mi da ćemo mi to napraviti.


TIP: Veliku pažnju posvećujete edukaciji i usavršavanju kadrova.

Hotić: Edukacija je vrlo važna u našoj ustanovi. Mi danas imamo konekcije i veze sa bolnicama širom svijeta. Ja se nadam da ćemo iduće godine potpisati novi ugovor sa jednom bolnicom u Omahi u Nabraski (SAD). Također, vrlo je važna edukacija ljudi koji dolaze u našu ustanovu iz drugih bolnica u BiH da odrađuju specijalistički staž.

TIP: Hoće li doći do kolapsa zdravstvenog sistema u BiH? Trebaju li se zaposleni u UKC-u Tuzla pribojavata smanjenja plata?

Hotić: Ako se nešto ne napravi uskoro, situacija će postati vrlo ozbiljna. Ako se nešto hitno ne preduzme, sigurno je da će doći do kolapsa. Postoje načini da se to riješi. To ne zavisi od nas zdravstvenih radnika, već od politike. Ne treba tu izmišljati toplu vodu. Razvijene države ili ukidaju nerentabilne bolnice ili ih pripajaju onima koje su rentabilne, pa smanjuju troškove. Ja vjerujem da smanjenja plata neće biti. Mene, kao nekoga ko rukovodi zdravstvenom ustanovom, više brine porast plata nakon kolektivnog ugovora gdje će satnica biti 2,30, a nama je sada 2,05. Ja sam optimista da će se naći rješenje. Moramo svi voditi računa šta radimo, jer svi smo mi budući pacijenti.

(TIP/Razgovarao Adis Jašarević)

Bravo za komentare:

Слика

O da, vrlo dobro mi je poznato o cemu pise ovaj komentator!
Imala sam priliku biti nasuprot Ervinu Mujkicu na sudu...
Nije on dzaba predsednik 2012.godine osnovanog Udruzenja pravnika u zdravstvu .
E TAJ profil pravnika njima treba (BH zdravstvu), pogotovo tuzlanskom UKC-u !


Слика

DODATAK 05.07.2016.

Ne mogu precutati "sjajne" novinare...
Naime, pronadjoh danas ovaj clanak na tuzlanskom portalu TIP kako bih ga pokazala suprugu i primetih nesto cudno. Proverih, kad ono "profesionalci" (valjda se pokajali ili je intervenisao ovaj sto "spava kao beba") promenili naslov!
Brisali su iz naslova "Savjest mi je čista" (bice da ipak nije?)! Mozda su i tekst menjali, ali nemam nameru proveravati. Cudi me da nisu brisali i "nezgodne" komentare (a mozda ce i njih)... upravo ih zato i skeniram. Ovo se cesto desava, sta reci nego jos jednom BLJAK!
Evo dokaza:


Слика

Слика - Слика


Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Re:

Порукаод nevenkagaragic » 06 Јул 2016, 23:44

nevenkagaragic пише:
nevenkagaragic пише:Do vas je GOSPODO! Zar su vam mediji krivi za haos u UKC-u?

Senzacionalistički napisi u medijima štetni po ugled ljekarske profesije - Izvršni odbor Ljekarske komore Tuzlanskog kantona

Kako je krenulo na BH klinikama (Tuzla, Banja Luka, a sada i Zenica), ne bi bilo cudo da su sake radile...ni prvi, ni poslednji put.
Politika i fotelje napred, Hipokrate stoj!
Mogu misliti kako ce tek biti za koju godinu...

Potukli se kandidati za direktora zeničke bolnice
Zenicom već nekoliko dana kruži priča da su se fizički obračunali aktuelni direktor zeničke Kantonalne bolnice (KBZ) Alija Strika i pretendent na to mjesto, šef Onkologije KBZ-a i predsjednik lokalne SDA Ibrahim Šišić. Provjerili smo, ali nikakve prijave o ovome nema u nadležnoj policiji i tužilaštvu. Sami akteri tvrde da nije došlo do fizičkog sukoba, tako da “svjedoci” za sada ostaju usamljeni.
Do sukoba je, navodno, došlo nakon što su se i Strika i Šišić prijavili na novi konkurs za direktora bolnice.


A ni na UKC-u Tuzla, kao i na sarajevskom, NISTA NOVO!
Ko prati zna da odavno Hipokrat vise ne "stanuje" ovde…
Skandali se samo nizu...


Слика
Veci format:
https://s26.postimg.org/c8xmwj0op/3_Ava ... la_dvi.jpg
"Dnevni avaz", 15.06.2016.

Slazem se s komentarima koje su ostavili "anko" i "Visitor" (a i ostali) na tuzlanskom portalu TIP:

"odavno je ukc Tuzla na lošem glasu... stalno je na tom odjelu tuča...al nisu vala bolji ni druga odjeljenja.. pa skandali.."
"Nisu se mogle dogovoriti kako da podijele "poklone" koje dobijaju od ljudi da im pripaze zene na porodu. Ove reketase sa ginekologije treba sve redom pozatvarati, ne mogu se zene poroditi a da im ne uzmu bar 100-200 maraka."


Nije valjda opet ista grupa u pitanju i SPECIJALIZANTICA - kcerka "slavnog" joj oca Kasima, jer "Antipoliticar solartz" kaze:
"no no...Nego je L.M. istukla M.K. I F.K.. starije kolegice"
A sve je moguce u ovoj tuzlanskoj kuci mraka...

nevenkagaragic пише:Vidim da je tekst na portalu TIP naknadno ispravljan - dakle BILA SAM U PRAVU od samog pocetka!
Evo i ovde, ocito se sve zna, Tuzla je mali grad (ili malo vece selo):


Ovo su doktorice koje su se tukle u UKC-u Tuzla - Skandal koji je izbio u petak navečer kada su se u trećoj smjeni potukle doktorice Klinike za ginekologiju Univerzitetskog kliničkkog centra Tuzla, glavna je tema danas u gradu soli.
Bportal je iz izvora bliskih ovoj klinici saznao o kome je riječ, odnosno ko su akteri ovog nesvakidašnjeg događaja u zdravstvenim ustanovama.
Naime, kako se saznaje, doktorice Lejla M. zajedno sa svojom majkom prvo su verbalno, a zatim i fizički obračunale sa doktoricama Fatimom K. i Mirelom K...
Inače, ovo nije prvi skandal, jer je jedna od učesnica tuče u UKC-u i ranije imala slične ispade...


Слика[/url]


Da, a moja SECANJA ZIVE ZAUVEK... NIKADA se nece izbrisati... ni imena

" Iz UKC-a nikada nismo dobili odgovor na nas zahtev o sprovodjenju interne istrige. Nikada nismo dobili rezultate rada komisija povodom Denisove smrti. Zasto? Da li zbog ptice grabljivice, kopca, kako zovem Muminhodzic Kasima? Kaze Kasim : "ne mozemo mi svakog slati na ultra zvuk". Pacijent sa teskim kardioloskim simptomima je "svako" za ultra zvuk? Ili nije Kasimov privatni pacijent? Ni prijatelj? Ni stanacki kolega? Kaze Kasim da ce javno saopstenje (o pogresnoj dijagnozi), na kojem smo insistirali, njima (UKC_u) biti "omca oko vrata". Ma nemoj, Kasime? Dakle, priznanje?! Vidi se iz teksta da su pazljivo birane reci kako bi izbegli "omcu oko vrata". Cudna koincidencija."


Valja ponavljati... a NJEMU je savest "cista" iako se skandali samo nizu i to GODINAMA!
Da, saznali smo da je Lejla Muminhodzic dobila otkaz (iz intervjua direktora koji "spava kao beba")...
Kci "slavnog" oca (bivsi medicinski direktor UKC-a koji je krio izvestaj komisije o smrti mog Denisa, proklet bio!), kako to?
Eeeh, koliko li ih je "zrelo" za otkaz (bilo i ostalo) u toj KUCI MRAKA...
Sazreli davno, davno, a JOS rade!!


Bportal saznaje: Nakon skandala u UKC-u doktorica sa ginekologije dobila otkaz
Lejla Muminhodžić, doktorica Klinike za ginekologiju UKC-a Tuzla, dobila je otkaz nakon incidenta u kojem je učestvovala polovinom juna unutar ove klinike, saznaje Bportal.ba.


Juli 6, 2016
Слика

Lejla i njena majka prvo su verbalno, a zatim i fizički došle u obračun sa doktoricama Fatimuom K. i Mirelom K.

Informacija o otkazu Muminhodžićeve, potvrđena je za Bportal.ba, iz izvora bliskog Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla.

VEZANI TEKST - Bportal saznaje: Ovo su doktorice koje su se tukle u UKC-u Tuzla

Kako saznajemo, ovo nije prvi incident u kojem je učestvovala Muminhodžićeva, a direktnor ove ustanove Nešad Hotić, nedavno je u medijima nakon skandala najavio da će joj biti uručen prestanak radnog odnosa.

Skandal koji je potresao tuzlansku javnost, dogodio se tokom treće smjene na Klinici za ginekologiju UKC-a Tuzla.

VEZANI TEKS - Skandal u UKC Tuzla: Dvije doktorice potukle se u trećoj smjeni

Inače, Lejla Muminhodžić je zajedno sa grupom doktorica sa iste klinike bila i akter afere, u kojeg su nekadašnjeg direktora Zlatana Ftušića optužile za torture na poslu, među kojima je bilo i navodno seksualno zlostavljanje.

Slučaj je dobio sudski epilog, kada je dr. Fatušić tužio grupu doktorica, te presudu dobio u svoju korist.

Ferida Radončić, Gordana Bogdanović, Vesna Zulčić-Nakić i Lejla Muminhodžić, doktorice Ginekološko-akušerske klinike Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, osuđene su 2013. godine zbog kleveta i nanošenja duševne boli direktoru ove klinike Zlatanu Fatušiću. Ove su doktorice u pismu koje je 2011. godine potreslo tuzlansku javnost, optužile svog direktora za torture na poslu i seksualno uznemiravanje.

(Bportal.ba/A.MUSLIMOVIĆ)

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 06 Јул 2016, 23:56

Jad i cemer u celoj drzavi, na svim poljima... zbogom pameti (a koje to-pravo je pitanje)!

Mostar: Pacijenti pate zbog dugova bolnica
S druge strane, uprave bolnica upozoravaju da im zavodi zdravstvenog osiguranja duguju ogromna sredstva....
...Pacijenti kupuju materijale za pregled... “Nema države, nema uprave, sve naopako. Niti narod ima para. Nikad gore nije bilo. Ni kad je zaratilo, nije bilo ovako”, tvrdi Stjepan Čolak. U problemima je i mostarska bolnica Dr. Safet Mujić. Menadžment je zbog praznika bio nedostupan. No, već su ranije u toj bolnici upozorili kako joj, ako se stanje u zdravstvu ne promijeni, prijeti gašenje...


VIDEO:

Mostarska bolnica bez novca, pacijenti u očaju

Слика
Al Jazeera Balkans
Datum objavljivanja: 6. srp 2016.
U entitetu Federacija BiH iščekuje se donošenje zakona o rješenju dugova zdravstvenih ustanova.
Dvije mostarske bolnice, zbog dugovanja za doprinose, po nalogu Poreske uprave više ne mogu da raspolažu svojim računima.
No, iz bolnica upozoravaju kako su, dok ih država kažnjava tražeći sredstva, njena dugovanja prema bolnicama ogromna.

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 14 Јул 2016, 12:15

Ma nista to nije - stanje "redovno" ..., ima i vecih i gorih "zmija" u BH klinikama od ove...

Sarajevo: Zmija zalutala u hodnike Pedijatrijske klinike Jezero

U prostorijama Pedijatrijske klinike UKC Sarajevo u nedjelju je fotografisan gmizavac koji anatomijom podsjeća na manju vrstu zmije.

10.7.2016. u 15:10
Слика
Foto: Facebook

U razgovoru sa doktorom Edom Hasanbegovićem, direktorom Discipline za zdravlje djeteta i šefom Hematoonkološkog odjeljenja Pedijatrijske klinike UKCS-a, za Klix.ba je potvrđeno kako su se gmizavci u Pedijatriji do sada pojavljivali nekoliko puta.

Zbog lokacije zgrade Klinike u nju nerijetko hlad potraže životinje poput zmijolikih guštera. U razgovoru sa dežurom na Klinici, također je potvrđeno kako su zmije i zmijolike životinje nekoliko puta pravili probleme u i oko objekta Pedijatrije.

Pojava zmija i zmijolikih guštera česta je pojava u glavnom gradu BiH za vrijeme najvećih ljetnih vrućina, a pored boravka u koritu rijeka i potoka mogu se naći na nivou cesta. U našoj zemlji obitava 14 vrsta zmija od čega su samo tri otrovne.

klix.ba

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re:

Порукаод nevenkagaragic » 14 Јул 2016, 12:50

nevenkagaragic пише:Rutina... u BiH vise nema mesta bilo kakvom cudjenju... sve je ocekivano jer NEMA pravNe drzave.

Doktorice u Domu zdravlja Živinice "prodavale" lijekove u ordinacijama

Srijeda, 21 Novembar 2012 14:02 | Autor Ramo Abidović
Слика

Nakon što je prije nekoliko dana Hrvatsku potresao farmaceutski lobi, te hapšenje i privođenje ljekara, slične aktivnosti su se prenijele i na teritorij Bosne i Hercegovine, tačnije na područje našeg kantona. Danas su inspektori Kantonalne uprave u Domu zdravlja u Živinicama izuzeli određenu količinu lijekova koje su ljekari prodavali svojim pacijentima u prostorijama svojih ordinacija.

Srijeda je od davnina u Živinicama kao pazarni ili pijačni dan. Međutim pijaca se izgleda preselila i u prostorije Doma zdravlja u ovoj općini, gdje je nekoliko doktorica u svojim ordinacijama prodavalo lijekove pacijentima, koje su im prethodno propisale. Riječ je o doktoricama iz timova porodične medicine Mirsadi Crnogorčević-Pamukčić kao i Džemili Mumić.

„Pozivom medicinske sestre da se u ordinaciji nalaze dvije inspektorice, ne znajući o čemu je riječ ja sam otišla i na ružno iznenađenje vidjela sam ispred doktorice lijekove koji su zatečeni u njenom plakaru“, kazale je dr. Dušanka Bećirović – šefica Službe porodične medicine u JZU Dom zdravlja Živinice.

Bećirović tvrdi da je riječo manjoj količini lijekova, ali da ni sama nije upoznata kako su oni unešeni u njene prostorije. Sa ovim tezgarenjem i pravljenjem privatnih apoteka u ordinacijama nije bio upoznat ni direktor ove ustanove Halid Čokić, koji je naredio da se provede istraga, ali je najavio i sankcije.

„Postoji mogućnost da su neki trgovački predstavnici farmaceutskih kuća ostavili jedan ili dva lijeka koji bi se dali pacijentima naravno bez naknade“, rekao je dr. Halid Čokić – direktor Doma zdravlja Živinice

Ono što je najviše smiješno je i objašnjenje doktorice Džemila Mumić, na pitanje otkud lijekovi kod nje.

„Njeno objašnjenje je bilo da su lijekovi spremljeni za njenu majku koja putuje za Austriju. Ja to ne mogu tvrditi“, istakla je doktorica Bećirović.

Navodno druga doktorica Mirsada Crnogorčević-Pamukčić je pronašla pacijenta koji je potvrdio da su lijekovi njegovi, ali se još uvijek utvrđuju činjenice, s obzirom da se sumnja da je u pitanju najvjerovatnije njen rođak. Nakon ove akcije inspektori neće stati, a na redu su i sve druge ordinacije ljekara u svih trinaest domova zdravlja, na području TK. U cijeli slučaj mogla bi se uključiti i policija jer je riječ o dobro organizovanoj ''farmaceutskoj mafiji''. Da li će kao i u Hrvatskoj neko završiti iza rešetaka ostaje da se vidi?.

RTV Slon

U zdravstvu Tuzlanskog kantona nista novo... kao u celoj BiH... pa i sire...
"Dobro dosli" u balkansku CRNU RUPU!


Nepotizam, kriminal i samovolja: Kako se zapošljava u Domu zdravlja Živinice
Uposlenici Doma zdravlja Živinice javnosti su uputili pismo u kojem tvrde da je u posljednjih nekoliko godina u tu ustanovu nezakonito zaposleno oko 70 osoba. U pismu se tvrdi da se, uglavnom, zapošljava bliža i dalja rodbina aktuelnih političkih političara u Živinicama, članova Upravnog odbora Doma zdravlja, članova Općinskog vijeća itd... Među spomenutim su, kako piše u pismu, lažni ratni vojni invalid, kafanski borac Nail Jusić koji je zaposlio brata, potom njegov rođa vijećnik i budući konzul u Istanbulu Began Muhić, vijećnik Esad Kitić je zaposlio svoju kćerku. Osim njih, u Dom zdravlja Živinice uhljebljeni su aktuelni vijećnici SDA Fahrudin Vejzović i Esed Zenunivić. Nail Jusić zajedno sa direktorom Esedom Omerkićem je nezakonito zaposlio i suprugu vijećnika Jasmina Halilovića. Radnici su se u pismu požalili na represiju koju vrši svita okupljena oko Naila Jusića i da je njihovo pismo, stiglo u Vladu TK, kao i inspekciji i MUP-u TK...


Слика

Ocito je ovo pismo iz aprila 2015. godine dzaba "stiglo u Vladu TK, kao i inspekciji i MUP-u TK" - ovo je ipak BiH gde "vrana vrani oci ne kopa", a vecina su "vrane" porodicne, prijateljaske, duznicke ("ja tebi - ti meni")!
Evo kako to "funkcionise" i dalje:



Blog 32.vijećnik neće ostati jedino mjesto za ispovijed!

Primjetio sam da mnogi moji fejsbuk prijatelji nisu razumjeli kasno sinoć objavljeni screenshot e-maila od SIPE ((Državna agencija za istrage i zaštitu - engl. State Investigation and Protection Agency) i zato ću pokušati biti što kraći i jasniji.

Nedavno sam na blogu 32 vijećnik pisao o ispovijesti kliničkog psihologa, o produljenoj diskriminaciji koju Dom zdravlja “Centar za mentalno zdravlje” Živinice čini prema fejsbuk prijateljici kazavši kako joj je blog 32.vijećnik ostao kao jedino mjesto za ispovijed. Naime, nemoćna u začaranom krugu Dom-a zdravlja tužila je ustanovu zbog toga i ništa nije postigla! Direktoru se obraćala bezbroj puta, ništa! U međusobnoj konverzaciji sam saznao da su je primoravali da potpisuje i pečati ljekarska uvjerenja za kandidate za upravljanje motornim vozilima razičitih kategorija i kandidate za zdravstvene preglede za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za nabavljanje, držanje, i nošenje oružja i municije.

Obzirom da sam smatrao da je to jedna vrsta krivičnog djela, isto sam proslijedio SIPI. „Zar to nije krivično djelo“, pitao sam, i rekao da očekujem odgovor prije objavljivanja nastavka priče o navedenom mobingu.

Nakon nekoliko dana dobio sam pozitivan odgovor. Blog 32.vijećnik neće ostati jedino mjesto za ispovijed. Barem tako SIPA i njen direktor Perica Stanić kažu.

Na kraju možemo zaključiti da SIPA odgovorno radi svoj posao. Ako neko sumnja da je problem što zaprimljene prijave vraća na niže nivo-e, vara se. Nisu ni oni od juče. Sumnje u korumpiranost nižih nivo-a bi trebale biti otklonjene činjenicom da SIPA prilikom prosljeđivanja tim nižim nivoima obično traži da ih se izvjesti o poduzetim mjerama i radnjama.

Da ponovim i ohrabrim vas, blog 32.vijećnik neće ostati jedino mjesto za ispovijed. Barem tako SIPA i njen direktor Perica Stanić kažu. Slobodno pišite...

screenshot e-maila
Слика

Objavio/la Muhamed Pivić u 07:25

tridesetdrugivijecnik.blogspot.ba

Svaka cast Pivicu!
Poznat mi je ovajslucaj i nazalost ne samo taj.
U ovoj horor drzavi nije jedini, no NIKADA NE TREBA cutke prelaziti preko ugnjetavanja svake vrste uglavnom od nesposobniha podobnih uvlakaca i rodbine zaposlene preko veze kojih je "mali milion" u drzavnim institucijama. Zato porucujem. "Ko se bori, taj MOZE i izgubiti, ali ko se ne bori, taj je VEC izgubio." SVAKI gradjanin bi to morao znati i tako se ponasati...
Dokle ce manjina podobnih maltretirati NORMALNE gradjane? Zar nije vise DOSTA?
A do nas je, zar ne?!

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 18 Јул 2016, 20:17

I jedna neverovatna vest u danasnjim horor vremenima...
Sto rece davno Mladen Delic (cini mi se): "Ljudi moji, da li je ovo moguce?"
Svaka cast, jos ima LJUDI u ovom sugavom svetu!


Čin koji je oduševio celu zemlju: Srpski doktor besplatno pregleda svakog ko nema da plati! (FOTO)

16/07/2016
Слика

Prvo treba da budeš čovek pa onda sve drugo, kaže doktor Vladimir Gajić iz Kozjaka kod Loznice, u čijoj privatnoj ordinaciji stoji neobična poruka za pacijente i koji besplatno pregleda one koji ne mogu da plate, piše RTS.

"Sva sreća da ga imamo u selu. Da radi 24 sata, uvek bi imao posla. Za doktora Gaju u rodnom Kozjaku meštani imaju samo pohvale. Jako plemenit čovek i dobar čovek, ako nemaš ne platiš, to je tačno", priča Mara Nikodinović iz Kozjaka.

"Ja sam doveo pacijenta koji je stvarno izvadio hiljadarku, bio sam prisutan, i on je rekao: Ne treba, ako nemate, nemojte se ustručavati", bićete pregledani, kaže Ivan Stepanović.

Odluku o besplatnim pregledima Vladimir Gajić, specijalista urologije, doneo je i napisao pre deset godina od kada je u privatnoj praksi. To je skromno, kaže, njegov dug prema meštanima, ali i Hipokratovoj zakletvi.

Слика
Foto: Printscreen / RTS

"Desi se nekad da pacijent neće sam da kaže već kroz razgovor procenim da nije u mogućnosti, da nije zaposlen ili ima puno dece. Bilo je takvih koji kažu uzajmio sam pare, ja im kažem: nemojte, taman posla, uzajmljene pare vratite, a ja ću vas pregledati besplatno. Ili nazovu telefonom i kažu da nisu u mogućnosti, nisu primili penziju, a ja im kažem da dođu na pregled, pare nisu bitne", priča Vladimir Gajić.

Ponosan je doktor što se na ljudskost uzvraća istom merom.

"Nema zloupotrebe, nisam još za deset godina imao da bahato dođe i kaže da nema da plati. Jednostavno, to su sve skromni ljudi i skromne situacije", ukazuje dr Gajić.

Dobar glas se daleko čuje, a objava na oglasnoj tabli u čekaonici nikog ne ostavlja ravnodušnim.

"To je humana stvar, dobra stvar, da još ljudi postoji u Srbiji takvih", priča Vojić Drago.

Donacije pacijentima, donacije selu, na doktora Gaju u Kozjaku, tvrde, uvek mogu da računaju. Nesebičnost se uzvraća, dodaje i doktor Gaja.

Odgovor na njegov natpis su otvorena vrata prijatelja na sve strane i prepuna knjiga utisaka.

(Izvor: RTS)

kutaknet.com


Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 21 Јул 2016, 20:19

I opet UKC Tuzla - ta "slavna" klinika?
Nazalost, UKC Tuzla je KUCA MRAKA, bila i ostala - cast retkim izuzecima!
Bravo mladicu! Samo javno i bez pardona, pa neka direktor i dalje spava "kao beba"....
Ipak, u tekstu nedostaje ono vrlo bitno, a to su IMENA - IMENOVATI treba!


Loša iskustva mladića na UKC-u Tuzla: Od ljekara sam doživio “poniženja”, loše dijagnoze i četiri godine u bolovima

Dijeljenja: 777| 21.7.2016. u 15:55

Слика

Na adresu redakcije Tuzlanski.ba obratio se mladić iz Srebrenika koji trenutno živi u Tuzli sa pismom u kojem navodi iskustva koja je doživio u UKC-u Tuzla, želeći prenijeti javnosti stanje sa kakvim se suočavaju građani Tuzle. Pismo prenosimo u cjelosti.

„Zovem se Elmir Pjević, imam 20 godina. Prije skoro 4 godine, tačnije 10. 11. 2012. godine, zadobio sam užasnu povredu koljena, kompletna ruptura prednjih križnih ligamenata i latealnog meniskusa, jedna od najtežih povreda koljena koja može čovjeka zadesiti. Povrijedio sam se igrajući nogomet sa prijateljima. Prije povrede sam trenirao punih 10 godina nogomet. Nakon zadobijene povrede morao sam posjetiti doktora, što je normalno naravno. Nakon prvog pregleda, rečeno mi je da sam po “njihovom” samo malo nategao ligamente, i stavili su mi gips, a ustvari moji ligamenti su bili kompletno pokidani. Gips sam nosio skoro 2 mjeseca, i nakon brojnih fizikalnih terapija i masaža koljena, rečeno mi je da se kroz pola godine mogu vratiti fudbalu, što je želja svakog sportiste naravno, bio sam presretan.

Nažalost nisam se nikada uspio vratiti fudbalu

Koljeno sam jačao skoro godinu dana, što kroz vježbe u teretani, tako i kroz vježbe u bazenu, loptama i slično, sa brojnim sportskim trenerima. Pokušao sam se vratiti jednom, ali nakon svega 15-20 minuta igre, koljeno počinje boljeti i oticati i u jednom momentu, kako se u narodu kaže “iskoči”, što je značilo da moram fudbal napustiti i ponovo posjetiti doktora, što sam i učinio.

I tako sljedeća dva termina kod doktora, ponovo ista priča, ista ponavljanja, baš kao da varamo malu djecu. U jednom trenutku, tj. treći termin kod jednog od doktora, uz moju molbu i plač pred njim, on me upućuje na magnetnu rezonancu, tj. da uradim snimak koljena i da se ustanovi odakle tolika bol. Nakon zakazivanja termina za magnetnu rezonancu, i dolaska na posljednji pregled prije snimanja, nakon banalna 3 čučnja i 3 poskoka, doktor mi saopštava da nema potrebe da radim magnetnu rezonancu te da mi je nalaz potpuno uredan.

Слика
https://s26.postimg.org/tlgv7uh4p/280_t ... 7_16_2.jpg

Sav izrevoltiran i potpuno utučen idem nazad kući. Sljedeću godinu dana, i viđenja da se u ovoj našoj državi ništa ne radi po planu, odlučujem da se povučem zauvijek iz sporta i nade da mogu izliječiti koljeno. Prolazi Nova godina dana, a bolovi, nestabilnost i nateknuća koljena nikada nisu nestala. Te 2 godine, naravno fudbal nisam više igrao, niti uopšte trčao.

Nakon mnogo neprespavanih noći i halucinacija na momente, odlučujem da se ponovo javim na UKC Tuzla, pa makar “glavu izgubio”. Znači, nakon 2 godine odgađanja rezonance, napokon sam uspio snimiti koljeno, gdje se ustanovljava potpuna ruptura prednjih križnih ligamenata i latealnog meniskusa.

Dvije godine uzaludnog hodanja, i sad mi kažu da sam potpuno pokidao ligamente, čudno zar ne?

Naravno, poslije ovakve povrede, operacija je neophodna, što mi i saopštavaju. U narednih 7-10 dana, ponovo se javljam doktoru, kako bi dobio svoj termin.

Слика

Slijede muke sa zakazivanjem termina za operaciju

ermin dobijam nakon nevjerovatnih 7 mjeseci, prihvatam odluku i radujem se budućoj operaciji, jer bi se valjda tada riješio svih ovih problema. Tačnije termin operacije je bio 26. 05. 2016 godine na UKC Tuzla. Kao svaki pacijent, i ja sam 7 dana prije operacije izvadio sve potrebne nalaze kako bi se ustanovilo da sam potpuno zdrav i da mogu “leći” na operacijski sto. Dan prije operacije, tačnije 25. 05. 2016. godine dolazi mi poziv sa UKC Tuzla, da mi je termin odgođen, zbog navodnog kvara na jednom od aparata za ligamenoplastiku. Odlazim do UKC-a, da ispitam zbog čega odgađanje operacije, jedan od glavnih uposlenika mi kaže da je zbog uređenja operacione sale odgođena operacija. Ko koga tu zajebava, da izvinete?

Ja moram ispaštati zbog toga možda, što nemam rodbine, prijatelja i štele na UKC-u Tuzla?

I prelazim i preko toga, iako sve kuha u meni! Prije 15-tak dana, ponovo dobijam termin (21. 07. 2016), tj. današnji dan. Pošto su mi prethodni nalazi takoreći izgubili validnost, tj. zastarjeli, ponovo sam prisiljen na nova zračenja da bi ih ponovo izvadio. Ponovo sam sve obavio, i 20. 07. 2016 tj. jučer sam se javio anasteziologu, koji mi je sve objasnio, i danas sam trebao u 09:00h biti operisan.

Međutim, kada sam sa pidžamom i papučama došao na šalter, da me upute u određenu sobu prije operacije, oni mi saopštavaju da su me pomiješali sa Pjević Almirom, koji također ima danas operaciju, isto kao ja, lijevog koljena, i mene ponovo pomijeraju i odgađaju za 7 dana.

Слика
https://s26.postimg.org/7dcvupni1/280_t ... 7_16_4.jpg

Pa dragi moji, da nije žalosno, bilo bi smiješno. Ovo je nestvarno zaista! Nije istina! Zbog čega toliko neodgovornosti, i neprofesionalizma tuzlanskih ljekara?

Ovo je jedan od primjera zašto mladi napuštaju našu državu, nažalost. Jer možda da sam imao “novce” ili štelu bio bih operisan možda 2013. godine, zar ne?

Ja sam doživio tzv.”pljuvanje, udaranje i poniženje” od svih radnika sa UKC-a Tuzla.

Ponovo im se moram javiti za 7 dana, a tad će me vjerovatno pomjeriti, možda sljedećeg mjeseca ili godine, ko zna?! Vjerovatno je hiljadu slučajeva takvih do sad bilo, nažalost. Ali ja više ne želim ćutati i trpjeti bolove, jer ako budemo šutjeli, nikad nam neće biti bolje u ovoj našoj napaćenoj državi.

Ja hoću da svi imamo svoja prava, i da se svako liječi na vrijeme! Danas, sutra će neko drugi isto povrijediti koljeno. Hoće li i on čekati 4 godine, kao ja? Možda, ko zna“?

(Tuzlanski.ba)

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 22 Јул 2016, 22:32

"Uzmi ago koliko ti drago" - po "dobrom" starom bosanskohercegovackom obicaju... NIJE iz tvog dzepa!
I malo podsecanja:
STRANA 48
STRANA 49
STRANA 50


Skupa patohistologija Sebije Izetbegović

Nakon imenovanja Sebije Izetbegović za direktoricu Opća bolnica je prestala raditi patohistološke analize, a posao je povjeren privatnoj poliklinici poznanika direktorice po skoro tri puta višoj cijeni.

Objavljeno 22. 7. 2016.
Слика
Na Odjelu patologije Opće bolnice patohistološke analize su rađene do 2013. godine. (Foto: CIN)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

U jesen 2013. godine za građane Sarajeva u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” organizovani su besplatni pregledi srca i testiranje na Alzheimerovu bolest. Ove promotivne akcije su osmislili direktorica Opće bolnice Sebija Izetbegović i Emir Talirević, vlasnik privatne zdravstvene ustanove “Moja Klinika”. Bio je to uvod u zajedničke poslove koje će dvoje direktora sklopiti.

I nisu gubili vrijeme.

Nakon dolaska Izetbegović na mjesto direktorice 2013. godine Opća bolnica je ostala bez doktora patologije. U augustu naredne godine Izetbegović je patohistološke poslove povjerila Talirevićevoj “Mojoj Klinici”, uz višestruku cijenu usluga koje su plaćene iz bolničkog budžeta.

Talirević kaže da mu dugogodišnje poznanstvo sa direktoricom Opće bolnice nije pomoglo u sklapanju posla.

„Profesorica i ja se jako dobro poznajemo. Ona je vrhunska menadžerica. Međutim, upravo radi toga mi smo pravili jako velike finansijske ustupke Opštoj bolnici”, kazao je Talirević novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Podaci do kojih su došli novinari CIN-a pokazuju drugačije. Prije saradnje sa Talirevićem Patohistologija je Opću bolnicu godišnje koštala u prosjeku oko 168.000 KM. Nakon sklapanja ugovora sa „Mojom Klinikom“ iste usluge su Bolnicu koštale prosječno 550 hiljada maraka godišnje.

Izetbegović nije pristala razgovarati sa novinarima CIN-a.

Слика

Stvaranje i gašenje Patologije

Prethodna uprava Bolnice na čelu sa direktorom dr. Bakirom Nakašem razvijala je tim patologa od iskusnih ljekara na zalasku karijere do mladih koji su tek specijalizirali ovu oblast. U vrijeme kada je Izetbegović došla na čelo Bolnice u martu 2013. godine Odjel patologije je imao tri ljekara i pet tehničara. Ljekarski tim činili su: Amina Ahmović, specijalizantica, Ivana Tomić-Ćuk, doktorica u penziji angažovana po ugovoru o djelu, te Zrinka Vidović koja je ubrzo potom preminula. Na oko tri i po hiljade uzoraka godišnje radili su analize promjena na tkivima i organima pacijenata. Od kvaliteta ove usluge značajno ovisi dalje liječenje, naročito pacijenata oboljelih od karcinoma.

Слика

Kao penzionerka doktorica Tomić-Ćuk nije mogla zasnovati stalni radni odnos pa je svakog mjeseca potpisivala ugovor o djelu. Kada joj je u junu 2013. godine istekao ugovor, direktorica Izetbegović joj nije ponudila novi. “Samo sam dobila to da je prekinut ugovor”, kaže Tomić-Ćuk.

Ona tvrdi da joj nije objašnjeno zbog čega dalje neće raditi. Direktorica Izetbegović je obavijestila Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZOKS) da je sklapanje ugovora o djelu protivno odlukama Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo te da Odjel patologije ima samo jednog doktora koji je na specijalizaciji.

U julu 2013. godine doktorica Ahmović je završila specijalizaciju. Prema ugovoru koji je ranije potpisala sa Nakašem, Ahmović je bila obavezna raditi u Općoj bolnici četiri godine nakon završetka specijalizacije, ali je u augustu 2013. potpisala novi četverogodišnji ugovor sa direktoricom Izetbegović.

Međutim, samo četiri mjeseca kasnije Ahmović je zatražila od direktorice da sporazumno raskinu ugovor. Izetbegović se odrekla ulaganja Bolnice u specijalizaciju ove doktorice i prihvatila njezin otkaz. Tako je Bolnica ostala bez patologa.

Doktorica Ahmović je odbila razgovarati sa novinarima CIN-a. „Ma, nema govora, bilo kakav komentar na tu temu”, kazala je Ahmović.

Istog mjeseca kada je Ahmović napustila Opću bolnicu Izetbegović je odlučila da dio Bolnice iznajmi Talirevićevoj poliklinici.

Ugovor o najmu 754,5 kvadrata potpisan je u martu 2014. godine. „Moja Klinika“ se obavezala da će Općoj bolnici plaćati godišnju zakupninu od 127.118 KM te troškove režija.

Слика

Prostor je trebalo obnoviti pa su Opća bolnica i „Moja Klinika“ dogovorile da to urade zajedno. Bolnica je uložila skoro 63.000 KM. U dokumentaciji koja je dostavljena CIN-u nije naveden iznos koji je uložila „Moja Klinika“.

Talirević kaže da je taj aranžman bio nepovoljan za njega i da mu je isplativije bilo da je kliniku otvorio na nekom drugom mjestu.

„Ali smo namjerno htjeli, prvo, da napravimo nešto da ostane i iza nas ukoliko budemo odlazili odavde“, kaže Talirević.

Pet mjeseci nakon što je doktorica Ahmović otišla, Bolnica je raspisala konkurs za upošljavanje dva doktora patologa na koji se niko nije prijavio. Zbog nedostatka doktora Zavod je Bolnici odobrio posebna sredstva za nabavku usluga patohistologije. Bolnica je tako pored redovnog budžeta u 2014. godini za patohistološke usluge dobila dodatnih 820.000 KM.

Bivši direktor Bakir Nakaš kaže da u njegovom mandatu Bolnica nikada od Zavoda nije dobijala dodatni novac za Patologiju.

„Ja za čitav period, od kad sam razvijao Patologiju dok nisam otišao u mirovinu, ni feninga nisam dobio za Patologiju, nego sam to iz redovnog budžeta sve finansirao”, kaže Nakaš.

Talireviću ovo nije bio prvi posao sa javnim bolnicama u Sarajevu. Patohistološke analize njegova klinika je prethodno radila za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u vrijeme direktorskog mandata Farisa Gavrankapetanovića. Nakon što je 2012. godine imenovan za direktora ZZOKS Gavrankapetanović je raspisao tender za pružanje usluga patohistologije u kojem je bilo navedeno da pravo učešća imaju isključivo privatne zdravstvene ustanove. Talirevićeva „Moja Klinika“, kao jedina privatna ustanova koja se u to vrijeme bavila ovim poslom, je za patohistološke usluge za tri godine od Zavoda naplatila skoro 1,8 miliona KM.

Podstanar na tenderu

Sa dodatnim novcem Opća bolnica je krenula u raspisivanje javnog poziva za usluge patohistologije. Prvi javni poziv koji je direktorica Izetbegović raspisala u maju 2014. godine bio je vrijedan 600.000 KM. Jedna od tri klinike koja se javila na ovaj poziv bila je „Moja Klinika“ koja je i ponudila najnižu cijenu za tražene usluge. Ponude preostale dvije klinike nisu prihvaćene jer nisu dostavile potrebnu dokumentaciju.

Ipak, ovaj posao nije dodijeljen Talirevićevoj klinici. Zbog nedovoljno pristiglih ponuda tender je poništen. Nakon što je poziv ponovo raspisan, ponudu je dostavila samo „Moja Klinika“.

Слика

Dan prije nego što će Talirević dostaviti svoju ponudu, njegova poliklinika i Opća bolnica organizovale su druženje svojih uposlenika. Direktori ove dvije ustanove su, uz zakusku, najavili još uspješniju saradnju.

Šest dana kasnije Izetbegović je posao patohistologije, vrijedan 513.000 KM, dodijelila Talireviću. U aprilu 2015. godine potpisala je novi ugovor sa „Mojom Klinikom“. Za ovaj posao nije raspisan javni poziv, već je Izetbegović, pregovarajući sa Talirevićem, dogovorila da će mu za četiri mjeseca platiti 170.000 KM.

Novi tender za 2015. godinu raspisan je u junu. Ponudu je i tada dostavila samo Talirevićeva poliklinika i dobila posao vrijedan 430.000 KM. Prema ovom ugovoru, „Moja Klinika“ je za Opću bolnicu trebala raditi do kraja marta 2016. godine.

Izetbegović nije na mjestu direktorice dočekala istek ugovora. Ona je početkom 2016. godine imenovana za generalnu direktoricu KCUS-a.

Слика

Nova uprava Opće bolnice je u februaru 2016. godine raspisala tender za patohistološke usluge na koji je osim Talirevića ponudu dostavio i Medicinski fakultet iz Sarajeva. Ponuda Fakulteta bila je jeftinija za 94.215 KM. Iako je najniža cijena bila kriterij za dodjelu posla, Medicinskom fakultetu ugovor nije dodijeljen. Tender je poništen zbog „razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa“. Bolnica nije detaljno obrazložila koji su to razlozi.

Слика

Na odluku o poništenju tendera žalili su se Medicinski fakultet, ali i „Moja Klinika“. Ured za razmatranje žalbi BiH je prihvatio žalbu Medicinskog fakulteta kojem je potom dodijeljen posao. I na ovu odluku Talirević se žalio. O žalbi još nije odlučeno.

Za dvije godine Talirević je od Opće bolnice naplatio nešto više od 1,1 milion maraka. U pet godina, prije nego će on sklopiti posao sa Općom bolnicom, troškovi plaća uposlenih, reagensa i drugog potrebnog materijala za rad Odjela patologije ukupno su iznosili oko 840.000 KM.

Talirević kaže da je Općoj bolnici davao popust, ali da su cijene patohistologije u njegovoj klinici više jer u cijenu usluge mora uračunati troškove grijanja, prostora te amortizaciju opreme.

“Mi smo profitna ustanova. Mi radimo da zaradimo, mi nismo izašli ovdje da budemo na nuli”, kaže Talirević.

cin.ba

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 28 Јул 2016, 17:57

Opet ovaj Emir Talirevic "unikatni" davalac usluga patohistologije!?
Kako vec rekoh u komentaru prethodnog teksta CIN-a "Uzmi ago koliko ti drago" nije iz tvog dzepa!
Dakle, SEBI JA Izetbegovic, Faris Gavrankapetanovic - sve "uspesni" direktori propalih klinika napredovali u sluzbi i nastavili po starom.


Слика
Doktor Emir Talirević je prvi privatnik koji je u Kantonu Sarajevo počeo raditi patohistološke analize. (Foto: CIN)

Javni poziv za privatnika Talirevića
Na tendere za usluge patohistologije u Sarajevu mogle su se javiti isključivo privatne firme, a samo je jedna imala dozvolu za tu vrstu analiza.
Kada je prije četiri godine došao na čelo Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZOKS), Faris Gavrankapetanović je spriječio javne ustanove da konkurišu na tenderu za obavljanje skupih patohistoloških analiza.
Javnim pozivom kakav je raspisao, omogućio je isključivo privatnim firmama da dobiju te unosne poslove, plaćene novcem iz budžeta. Privatna zdravstvena ustanova „Moja Klinika“ koju je osnovao Emir Talirević, poznanik Gavrankapetanovića, baš u to vrijeme je bila jedina koja je ispunjavala uslove.
Budući da nije imao konkurencije, Talirević je tokom 2012. i 2013. godine bez problema pobjeđivao na tenderima Zavoda za usluge patohistologije.
Posao sa Zavodom Talireviću je otvorio vrata velikih javnih bolnica među kojima je i Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je pisao o tome kako je Opća bolnica nakon dolaska Sebije Izetbegović na mjesto direktorice povjerila posao Talirevićevoj ”Mojoj Klinici”, uz višestruku cijenu...


Слика - Слика

I onda... stvarno "kultura" na visini (DNA)... doktor za "pozeleti"!
Kakva drzava, takvi joj i "strucnjaci" - BLJAK!
Da se podsetimo i ovog teksta od 28. 03. 2014. :
ISPOVIJEST PACIJENTICE: “Pogrešna dijagnoza patologa iz Moje klinike skoro me je koštala života!”


NAKON NIZA ISTRAŽIVAČKIH PRIČA
Dr. Talirević obrušio se na novinarku CIN-a: Sada je jasno za koga ona širi noge

Danas se doktor Talirević ponovo obrušio na novinarku Selmu Učanbarlić i njene kolege iz Centra za istraživačko novinarstvo


N1 opsirnije:

Prim. dr. Emir Talirević žestoko izvrijeđao novinare CIN-a

Слика

Zanimljivo, no nista neobicno za BH pravosLudje! FUJ!!! Bosanskohercegovacka eLITA... za njih zakoni NE VAZE!

PRAVDA

Emir Talirević, omiljeni ljekar sarajevske elite: Motociklom pregazio pješaka i nije odležao niti dan u zatvoru


Presudu Općinskog suda u Sarajevu kojom je Talirević osuđen na 6 mjeseci zatvora, Kantonalni sud u Sarajevu preinačio je na 6 mjeseci –uslovno. No, do danas, na adresu Tužilaštva Kantona Sarajevo nije stigla pravosnažna presuda

Objavljeno: 27.07.2016. u 22:36h
Слика

Pišu: A. Avdić / D. Obrdalj

Emir Talirević, sa podacima kao u spisu broj 65 0 K 055339 07 K, kriv je. Ne zbog vrijeđanja novinara, ne zbog nezakonitih namiještanja tendera, niti zbog pogrešnog liječenja.

Kriv je, zato što je, 2007. godine, u Sarajevu, vozeći svoj motocikl, izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je teško povrijeđen pješak, koji je od zadobijenih povreda – preminuo.

Pješak je bio maloljetan. Stoga Općinski sud u Sarajevu, 12. jula 2012. godine osuđuje Emira Talirevića na 6 mjeseci zatvora. Bezuslovno.

„Predmet je završen. U pitanju je uvjetna osuda“, kazao je za Žurnal Talirevićev branilac u ovom krivičnom postupku – Fahrija Karkin.

I zaista je tako. Presudu Općinskog suda u Sarajevu kojom je omiljeni ljekar sarajevske "elite" osuđen na 6 mjeseci zatvora, Kantonalni sud u Sarajevu preinačio je na 6 mjeseci –uslovno. No, do danas, na adresu Tužilaštva Kantona Sarajevo nije stigla pravosnažna presuda. O okončanju ovog krivičnog postupka, tužioci su obaviješteni – usmeno.
Kako je moguće da se za izazivanje smrti izrekne ovako mizerna kazna pokušali smo provjeriti i kod nadležnih sudova. Nismo uspjeli. U toku je kolektivni godišnji odmor i u ovoj instituciji.


A dok su općinske sudije i državni tužioci na kolektivnom odmoru, Emir Talirević kao uslovni osuđenik počeo je obračune sa novinarima.

„Možda ću zvučati grubo, ali svi koji ne izvještavaju objektivno, bit će očešani“, poručio je danas doktor Talirević.

Šta je podrazumijevao pod „očešavanjem“? Vrijeđanje na spolnoj osnovi (slučaj kolegice sa CIN-a) ili kontakt u saobraćaju ( slučaj iz 2007. godine)? Šta god da je mislio – Talirević se ne mora bojati da će biti procesuiran. Već godinama je ovaj doktor sa dvije specijalizacije, kako se hvali, miljenik političkih, policijskih i pravosudnih zvaničnika.

Kako ne bismo bili "očešani" – umjesto tvrdnji postavit ćemo samo pitanja na koja bi doktor trebao dati odgovore. Ne sa WC školjke sa koje najradije, kako kaže, komunicira sa novinarima, nego javnosti pa i nadležnim institucijama.

Koga je angažirao da uradi nalaz i obdukciju dječaka koji je stradao u nesreći koju je izazvao?

Koju osobu iz pravosuđa je kontaktirao prije objavljivanja nepravomoćne presude?

Kako je dobio poslove patohistologije u Zeničko-dobojskom kantonu?

Ko je i kako obnovio prostorije u Općoj bolnici koje koristi Moja klinika?

Čijim novcem je kupio stan od 260 kvadrata u blicini KSC Skenderija?

Čijim novcem je kupio apartman na Bjelašnici?

S kojim političarima i bankarima planira otvoriti dijalizni centar?

Koliko je dužan Fahrudinu Radončiću za kiriju u Avazovom tornju?

Kojeg je prijatelja, kao ugledni primarijus, godinama pogrešno liječio od dijabetesa?

Koja je privatna klinika pogrešnim patohistološkim nalazom pacijentici E.H. konstatovala gastritis, a ne rak?

Koga je zvao da napiše afirmativan tekst o profesorici Sebiji Izetbegović? U koje svrhe mu je bio potreban taj tekst?
Da li se zbog toga, možda, "očešao" o budžet?


(zurnal.info)

UDRUŽENJE BH. NOVINARA - Pljušte najoštrije osude dr. Talirevića zbog vrijeđanja novinarke CIN-a : Doktore, to je jezik ulice!

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 28 Јул 2016, 19:07

Zalosno...
E da, nazalost, da nije medija za masu slicnih slucajeva se ne bi ZNALO!


TRAGEDIJA U BOLNICI U PANČEVU Muž tvrdi: Žena mi je UMRLA čekajući satima na pregled kod lekara!

D.K. | 23. 07. 2016 - 12:48h izmena vesti 13:52h| Komentara: 117

Snežana Ivašku (63) iz Deliblata umrla je pre dva dana na prijemnom odeljenju Opšte bolnice u Pančevu, nakon što je više sati čekala na pregled lekara.

Слика
Foto: G. Srdanov / RAS Srbija
Žena umrla u bolnici dok je čekala na pregled

- Taj dan se gušila i teško disala. Odveo sam je kod lekara oko 10.30 sati, i hitno su nas uputili na snimanje pluća, a odatle na Prijemno odeljenje gde je trebalo da je preuzme lekar. Sedeli smo satima, njoj je bilo sve gore, ali se niko nije pojavljivao - priča za "Blic" Sava Ivašku, suprug preminule Snežane.

Kako kaže, jedan mlađi muškarac koji radi u bolnici mu je rekao da doktorka tek u 16 sati može da je primi i da ima druge preglede na Internom odeljenju, jedan sprat iznad.

Слика
Foto: Čitalac "Blica" Milan Milojević / Privatna arhiva
Snežana Ivašku

- Dečko umreće mi na ruke, rekao sam mu. Položio sam je na klupu. Noge su joj bile hladne kao led, usta su počela da joj tamne, ali je još bila svesna. Prišla je jedna žena i rekla da zovu doktorku jer će da umre i tek su je onda zvali - nastavlja svoju priču Sava.

Doktorka koja se pojavila, kaže Savo, odmah je rekla da Snežanu stave na aparate.

- Dok su je premeštali glava joj je padala. Gubila se... Uspravili su je i polili vodom i tu se malo povratila, a onda je uveli u sobu a meni rekli da sačekam ispred. Nekih 15 minuta kasnije je izašla doktorka i izjavila mi saučešće. Rekla je da je Snežana umrla od plućne emobolije. Samo sam joj odgovorio: "Vi ste vaše dokazali" - priča tiho Sava.

Direktor bolnice: Oformio sam komisiju da istraži šta se dogodilo

Direktor pančevačke bolnice dr Nebojša Tasić, kaže za "Blic" da je o ovom slučaju saznao preko medija.

- Juče sam oformio petočlanu komisiju, u kojoj je i načelnik Internog odeljenja, koja će istražiti šta se tačno dogodilo. Rezultate ćemo znati u utorak ujutru - kaže dr Tasić.

blic.rs

EPILOG TRAGEDIJE U PANČEVU Nakon smrti žene morao da plati 8.090 dinara

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 28 Јул 2016, 19:17

Zanimljiv tekst, to je stvarnost BH zdravstva GENERALNO (balkanskog u stvari)...
Kaze pisac ovih redova na kraju teksta:
"Prijatelj mi kaže da u “privatnoj praksi” mogu dobiti fizikalnu terapiju u terminu koji mi odgovara i da neće biti mnogo skuplja od “participacije”. Rekao sam mu da, ako to uradim, to će značiti da odustajem od našega zdravstva, za koji godinama odvajam 16,5 procenata od bruto plate a samim tim da sam definitivno izgubio povjerenje u državu i njene mahanizme."
Zar jos nije? Ah da, "nada" zadnja umire...



SEFKE RECORDS

Zapisi iz čekaonice: Očajnički tražeći fizikalnog terapeuta


Objavljeno: 26.07.2016. u 17:48h

Tamo negdje, u lavirintu šaltera, čekaonica i ordinacija, iza nekih vrata, pokriven zavjesom od uputnica čeka moj fizikalni terapeut. Nakon očajničke potrage nisam ga uspio pronaći

Слика

Piše: Selvedin Avdić

Slomio sam zglob na desnoj ruci. Znam i sam, nije to neka pretjerano važna vijest - nit povreda spada u kategoriju medicinskih fenomena, niti je moja ruka posebno značajna za dalji razvoj civilizacije. Nisam joj ni ja pridavao pretjeranu važnost, više su mi smetali loši vicevi koje su mi upućivali čak i sasvim površni poznanici na ulici čim vide gips na desnoj ruci. Nije ni vrijeme ni mjesto da analiziram strukturu tih šala, želio bih pisati o našem zdravstvu a ne o perverznom stanju uma u kojem nam se nalazi nacija.

POTRAGA JE POČELA

Kada sam skinuo gips, ljekar mi je rekao da rana “baš fino zarasta”, ali da ću morati proći “ciklus fizikalnih terapija”. Bio sam vedar i čio kada sam napustio ordinaciju, kako ne bi, jer šale će prestati, bol će minuti, uskoro će godišnji, sunce nade ozarilo je horizont budućnosti, ako me razumijete. S punim pouzdanjem u efikasnost našeg zdravstva, za koji odvajam 16,5 procenata od moje bruto plate, odvažno sam se uputio u labirint njegovih čekaonica, šaltera, ordinacija, u kojem ću pronaći mog fizikalnog terapeuta. Bio sam siguran u to, nisu me mogli poljuljati ni sarkastični osmijesi starijih članova moje šire familije.

FAZA I

- Telefonirao sam u ordinaciju mog porodičnog ljekara i najavio dolazak po uputnice.

- Sutradan, odmah s posla otišao sam po uputnice. U čekaonici su sjedila dva pacijenta, bradati mladić ganjao je pokemone po telefonu, starac je vrtio vrh štapa na pločicama. Ljubazna doktorica mi je napisala uputnice i upozorila me da moram biti discipliniran i obaviti kompletnu fizikalnu terapiju. Dobro je počelo.

- Zamolio sam da, zbog “rješavanja zdravstvenih problema” dobijem slobodan dan na poslu. Odobreno mi je bez problema, očigledno imam sreće da radim sa empatičnim ljudima.

FAZA II

- Prva uputnica nalagala je da odem u polikliniku gdje će mi rentgenski snimiti bolne kosti. Rano ujutro uputio sam se tamo, predao uputnicu na šalter, sjedio pola sata u čekaonici, snimio zglob, vratio se u čekaonicu i nakon pola sata dobio snimak.

- Druga uputnica zapovijedala je da odem u stacionar gdje će mi “specijalista odrediti fizikalnu terapiju”. Logično, ko će drugi, neće valjda porodični ljekar, on ne raspolaže sa specijalnim znanjem o prelomima, mislio sam. Sa snimkom pod rukom javio sam se na tamošnji šalter gdje sam, doduše blago, ukoren što kasnim. Čekao sam sat vremena, dok iz zvučnika nije stigla zapovijest da pređem u susjedni hodnik i čekam ispred sobe 10. Tu sam čekao još 45 minuta i ušao kod ljekara koji nije odgovorio na pozdrav nego odmah naredio da pokažem ruku. Nudio sam svježe urađeni snimak zgloba koji “fino napreduje” ali on ga nije zanimao. Pomalo gadljivo gledao je ruku, što apsolutno razumijem jer nije izgledala pretjerano privlačno onakva ćosava, sparušena i pjegava nakon nošenja gipsa. Nakon pet sekundi takvog “specijalističkog ispitivanja”, oborio je pogled na pisaću mašinu, glasno kucao i istovremeno govorio. Od njegovog izlaganja razumio sam samo riječ “aspirin”. Odlučno je izvukao papir iz mašine.

- Bila je to nova uputnica! Na njoj je pisalo da mi je potrebna fizikalna terapija. Dok me je gurala iz ordinacije sestra mi je rekla da uputnicu odnesen svom porodičnom ljekaru.

FAZA III

- Određen mi je novi cilj i nije bilo razloga da ga ne ispunim. S novom uputnicom stigao sam na šalter ambulante, ali tamo su mi rekli da dođem za dva sata, jer tada radi "moja doktorica". Dopalo mi se kad sam čuo da imam vlastitog ljekara, to mi je ulijevalo osjećaj sigurnosti, a neću lagati, osjećao sam se i nekako posebno, kao Michael Jackson.

- Vratio sam se za dva sata, a onda su mi na šalteru rekli da sam se morao javiti dan prije i zakazati termin. Rekao sam da jučer nisam ni znao da ću ih morati posjetiti. To objašnjenje nije impresioniralo medicinsku sestru. Objasnila mi je da ću, zato što nisam zakazao termin, morati čekati dok se ne isprazni čekaonica, da je to pravilo koje se mora poštovati i da zbog toga ne trebam biti nervozan. Čekao sam, pravilo je pravilo. Kada su svi pacijenti, nakon dva sata, napustili ordinaciju, uspio sam doći do doktorice koja mi je dala – novu uputnicu! Ovaj put za pravog, pravcatog fizijatra. A od fizijatra do fizikalnog terapeuta neznatan je korak, kontao sam.

- Dan nije gotov, bodrio sam se, tamo negdje, iza nekih vrata, pokriven zavjesom od uputnica čeka moj fizikalni terapeut. Sa novom uputnicom vratio sam se u polikliniku, gdje sam proveo to jutro, i predao sve na šalter. Pitali su me ko me poslao tu i zar ne znam da je kod njih velika gužva, da je u toku sezona godišnjih odmora, pa radi samo jedan ljekar. Odgovorio sam da su me poslali ljekari, od kojih je jedan čak “specijalan”. Za svaki slučaj sam dodao da se izvinjavam što sam slomio zglob baš u sezoni godišnjih odmora. Na kraju sam sestru zamolio da mi, bez obzira na moju toliku nesmotrenost, ipak pomogne jer me boli ruka i da bih bio jako sretan kada bi ona pravilno srasla. Čini mi se da se sažalila na moju sakatost jer je uzela uputnicu i šmugnula u neki, meni sasvim nedostupan, hodnik. Izašla je nakon petnaest minuta i rekla da će me doktorica primiti za tri dana, tačno u 17 sati i petnaest minuta.

- Dan se primicao svom kraju. Sunce je tonulo iza Mittalovih dimnjaka. Zglob me lagano peckao.

FAZA IV

- Tri dana su prošla. Evropa je strahovala od novih terorističkih napada, Erdogan je češljao Tursku tražeći pučiste, Konaković je higijenski trijebio pse, oluja sa gradom uništila je bašte oko Zenice...

- U 17 sati sjeo sam u čekaonicu, ponizno vjerujući da je bolje da ja čekam nego doktorica koja sama radi u sezoni godišnjih odmora. Unutra neki fini svijet, da se pohvalim, bio sam najmlađi u toj prostoriji. Blago su se nasmiješili kada sam im rekao da imam zakazan pregled za 17 sati I 15 minuta.

- Upoznao sam dvije krasne starije gospođe. Jedna mi je, vješto kližući prstom po “samsungu” pokazala fotografije svojih unuka, a od druge sam saznao najvedrije anegdote iz života njezinog mačka Lakija.

- Vrijeme je prolazilo, nestalo nam je tema za razgovor, fotografija i anegdota.

- U 19 sati pitao sam svoje sapatnike da li uvijek ovako dugo čekaju. Ponekad i duže, rekli su mi.

- Nakon tri sata čekanja konačno sam ušao u ordinaciju. Doktorica je bila jako umorna. Ipak je uzela papir i napisala mi novu uputnicu koja je vodila, vjerovali ili ne, ali ravno do fizikalnog terapeuta.

- Zgrabio sam uputnicu, otrčao na šalter, predao je sestri i zatražio da vidim terapeuta. Ona je podigla obrve, kako se obično radi kada je neko začuđen, i rekla mi da to ne ide tako, da postoje procedure i pravila. Dobio sam broj telefona na kojem će mi se sutradan, tačno u 15 sati, javiti fizikalni terapeut.

- Iako umoran, bio sam sretan. Konačno ću sresti fizikalnog terapeuta. Zamišljao sam da izgleda kao ona božanstva kad ih nacrta Moebius.

FAZA V

- Na onaj broj telefona nije se javio fizikalni terapeut. Javila se sestra koja mi je rekla da moram ponovo telefonirati za pet dana kada će mi terapeut, ukoliko bude u mogućnosti, “pokušati” odrediti termin za terapiju. Znate, sezona je godišnjih odmora, još jednom je napomenula. Prije nego što je spustila slušalicu upozorila me je da ću, ukoliko dobijem terapiju, morati platiti participaciju.

- I ja sam spustio slušalicu u njeno ležište.


SMIRAJ POTRAGE

Prijatelj mi kaže da u “privatnoj praksi” mogu dobiti fizikalnu terapiju u terminu koji mi odgovara i da neće biti mnogo skuplja od “participacije”. Rekao sam mu da, ako to uradim, to će značiti da odustajem od našega zdravstva, za koji godinama odvajam 16,5 procenata od bruto plate a samim tim da sam definitivno izgubio povjerenje u državu i njene mahanizme.

"U pravu si. Nastavi ovako. Šta te briga, nisi profesionalni sportista", utješio me prijatelj.

(zurnal.info)

Корисников грб
nevenkagaragic
~ pocasni gradjanin ~
~ pocasni gradjanin ~
Поруке: 1179
Придружен: 03 Нов 2008, 19:43
Место: Tuzla
Контакт:

Re: Hipokratova zakletva

Порукаод nevenkagaragic » 29 Јул 2016, 20:58

Ne mogu zaobici natavak price (dr Emir Talirević) u stilu serije "Lud, zbunjen, normalan"... bljak!

Poslušajte razgovor prim. dr. Talirevića i novinarke CIN-a - Nakon niza uvreda koje je prim. dr. Emir Talirević putem Facebook profila izrekao na račun Centra za istraživačko novinarstvo, novinarke Selme Učanbarlić i ostalih novinarki, komentar smo potražili u Centru za istraživačko novinarstvo. Zamjenica urednice CIN-a, Mirjana Popović, za N1 je kazala da Talirević nije svjestan šta je učinio. "Našim pričama je dao neslućeni marketing i bukvalno natjerao mnoge čitaoce, koji o tome nisu htjeli znati, da ih sada pročitaju i saznaju sve. Pri tome našim pričama je dao dodatnu vrijednost. Zahvaljujući rječniku u svojim naknadnim komentarima je našim čitaocima predstavio lično sebe", kazala je Popović... Zašto je u petak hvalio priču, a u nedjelju kudio !?

Слика

I analiza ovog doktora... (bez slike - jos jedna slika ovog tipa bi bila previse!), a sto se tice novinara u ovom slucaju, e oni su ga samo "potegli za jezik" da se pokaze ko je i kakav je ZAISTA covek (bolji lekar i NE MOZE biti) - BRAVO novinari!

Marina Veličković i Aleksandar Brezar
DR. EMIR TALIREVIĆ: PATOHISTERIJA JEDNOG MOĆNIKA


Nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo objavio tekstove o zdravstvenoj ustanovi Moja Klinika, vlasnik ove klinike brutalno je napao novinarku CIN-a najavljujući još bezobraznije reakcije. Kad je doktor sarkastičan, a kad govori ozbiljno?

OBJAVLJENO: 28.07.2016

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je u posljednjih sedam dana objavio dva teksta o ugovorima za pružanje usluga patohistoloških analiza između Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš i Zavoda za zdravstvo Kantona Sarajevo (ZZD KS) i privatne zdravstvene ustanove Moja Klinika čiji je vlasnik dr. Emir Talirević.

Prvi tekst, objavljen u petak 22. 07. s naslovom Skupa patohistologija Sebije Izatbegović, otkriva podatke o ugovorima koje je Opća bolnica potpisivala s Mojom Klinikom od 2013. godine. U tom periodu došlo je do značajnog povećanja cijena analiza, te samim tim do povećanja javnog budžeta koji se za ovo izdvajao. Isti dan dr. Talirević je u razgovoru sa Selmom Učanbarlić, novinarkom CIN-a, izjavio da je tekst, pored nekih dvosmislenih rečenica i provokativnog naslova, pismeno napisan i korektno urađen, te da se ne kaje što je dao intervju.

U nedjelju navečer (24. 07.) dr. Talirević na svom Facebook profilu javno objavljuje prvi negativan status o Selmi Učanbarlić, u kojem navodi kako autorka “po svojim psihofizičkim atributima nikada u životu ne bi trebala dobiti kompleksniji zadatak od okretanja hamburgera u nekom samostojećem grilu”. Kritikovao je analizu brojki navedenih u članku navodeći da bi, “čitava radnja zahtijevala IQ veći od 65, što je granica potrebna za samostalan i neproduktivan zivot, iznad koje autorka teksta na žalost ipak nije uspjela da dobaci.” U intervjuu za Moju Hercegovinu objavljenom 27. 07., promjenu stava objašnjava ne kao uzrokovanu vanjskim silama i pritiscima, već insistira da je njegov razgovor sa Selmom Učanbarlić ─ koji je objavio N1 ─ bio čisti sarkazam.

27. jula, CIN objavljuje drugi tekst, pod naslovom Javni poziv za privatnika Talirevića. Ovog puta, fokus je na javnim pozivima za obavljanje usluga patohistologije koje je ZZD KS raspisivao 2012. i 2013. godine, a koje je Moja Klinika dobivala kao jedini kandidat (zbog zakonskih regulativa koje s natječaja isključuju obrazovne institucije, uključujući Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, koji je imao potrebnu ekspertizu i opremu). Dr. Talirević na to odgovara sa još jednim javnim Facebook statusom, u kojem između ostalog piše i sljedeće: “CIN se finansira od poklona. Kao i prostitutke. Nakon današnjeg članka barem je jasno za koga Selma Učanbarlić i njene kolegice sa CIN-a šire noge.” U već pomenutom intervjuu za Moju Hercegovinu navodi kako će na svaki sljedeći članak reagovati “sa još jačim i bezobraznijim riječima ukoliko se ne počnemo držati činjenica.”

„Izmišljaju, petljaju i lažu“

Zašto je na dva teksta koja su proizvod višemjesečnog istraživanja − potkrijepljena podacima iz navedenih izvora, kao i izjavama samog dr. Talirovića − neophodno odgovarati “bezobraznim riječima”? Ukoliko je novinarka, kako je dr. Talirević optužuje, iznijela netačne podatke, zašto joj prijetiti još većim uvredama i ismijavanjem, a ne tačnim podacima, ili istinom za koju tvrdi da je iskrivljena?

U statusima dr. Emira Talirovića mizoginija je očita, od toga da se referira na (psiho)fizičke atribute autorke kao indikator njenih kvalifikacija, do toga da autorku naziva prostitutkom, te njen rad veže za njenu seksualnost. Međutim, ono što se krije iza ovih napada je arhaična ideja da su žene prirodno neiskrene, te da se laži za koje ih se optužuje ne moraju dokazivati, jer im je u prirodi da izmišljaju, petljaju i lažu. Dr. Talirević ne pobija iznesene činjenice, već se poziva na tendecioznost naslova i neke od zaključaka koje je novinarka donijela. Umjesto da se uhvati u koštac s ključnim tvrdnjama njenih tekstova, on napada samo njeno pravo (i kapacitet) da te tvrdnje iznosi, te taj napad bazira na stereotipima o njenim rodnim karakteristikama. Umjesto da diskredituje tekstove i navode za koje tvrdi da su netačni, dr. Talirović koristi seksizam da diskredituje autorku. Umjesto činjenicama, on se brani stereotipima.

Vrijeđanje umjesto argumenata

Problematičnost ovakvog javnog istupa itekako je dobro poznata. Feministkinja Rebecca Solnit, u [url]eseju[/url] koji je 2014. godine objavljen u magazinu Harper's, antički mit o Cassandri povezuje sa suvremenim napadima na kredibilitet kao standardni odgovor na bilo kakvo žensko istupanje u javni prostor, a što je okrakterisano kao izazov postojećim odnosima moći. Cassandra, kćerka kralja Troje, dobila je od Apolona dar tačnih predskazanja, da bi je, nakon što je odbila spavati s njim, prokleo tako da niko njenim predskazanjima nikada neće povjerovati. Nakon toga je proglašena ludom i lažljivicom, te je na kraju i zatvorena. Paralela je očita − poput Apolona, patrijarhat napada sposobnost žena da govore istinu. Oduzima im kredibilitet tako što ih kategoriše kao premlade, neobrazovane, neinteligentne, pre-emocionalne, ljute i osvetoljubive, te tako onemogućava suočavanje s njihovim argumentima. Dr. Talirević je pritom samo još jedan u nizu onih koji svoj (pseudo)kredibilitet brane sličnim tehnikama.

Da bi prikrio površnost matematike koju iznosi na svome Facebook statusu (objašnjavajući kako je ZZD odobrio budžet od 820.000 KM) dr. Talirević dovodi u pitanje inteligenciju autorke. Umjesto da se uhvati u koštac s autorkinim kritikama zdravstva, napada njeno obrazovanje i trajanje studija, kao da diploma određuje validnost nečijih argumenata. Pritom joj se cijelo vrijeme obraća kao da su dugogodišnja „kafanska raja“, imenom, bez persiranja – ona nije novinarka, istraživačica i autorka, već samo Selma. To što se njemu autorka u svojim tekstovima (ali i ostali mediji u tretmanu čitave priče) obraća sa „dr. Talirević“, očito nije bitno za održavanje nivoa diskursa. Za nekog ko ističe svoju stručnost i profesionalnost u svakoj mogućoj prilici, ova činjenica je itekako osuđujuća.

Dr. Emir Talirević napada relevantnost autorkinih sugovornika, pritom ne pobijajući nijedan njihov argument. Najbliže tome je odgovor na izjavu nekadašnjeg ministra zdravstva KS Zlatka Vukovića da bi patohistologija trebala pripadati javnom sektoru, koji se svodi na: “ne daj bože da zavisimo o zdravstvu javnog sektora”. Međutim, ono što propušta prepoznati je normativnost ovog argumenta: poenta nije da možemo (a implicitno, ne moramo) ovisiti o zdravstvu javnog sektora, već da moramo da možemo − da kvalitetna zdravstvena zaštita treba da bude dostupna svima. Na sličan način, doktor citira članove Zakona o javnim nabavkama FBiH, implicirajući da je autorka pogrešno protumačila Zakon, dok je ona ta koja nudi argument zašto je Zakon neadekvatan.

Da li je zdravlje na prodaju?

Međutim, možda problem i jeste u tome što nas autorka navodi da propitujemo ideju iza klinike dr. Talirevića − da zdravlje treba da bude na prodaju. I tu u stvari Selma Učanbarlić pogađa u srž problema, i upravo zbog toga dolazi do najžešćeg napada dr. Emira Talirevića. Doktorov glavni argument protiv CIN-a oslanja se na činjenicu da nisu medij koji radi za profit, već se, kako kaže, finansiraju “od poklona.” Tu doktorov napad i gubi svaki privid postojanja logičke niti, jer tvrdi a) da se prostitutke finansiraju poklonima, b) da Selma Učanbarlić i njene kolegice nekome “šire noge,” implicira c) da su zbog toga prostitutke, te d) da je to relevantno za njen kredibilitet i ono što govori.

Napad se oslanja na patrijarhalne vrijednosti u kojima je najgora uvreda koja se ženi može uputiti to da je prostitutka, što implicira nečistoću, prevrtljivost i manipulativnost, te samim tim obezvređuje ženu u očima patrijarhata (te tako i društva) i oduzima joj kredibilitet i glas. No, kako većina žena zna – to čime se baviš i koliko se dobro time baviš nema nikakve veze s tim koliko će te ozbiljno shvatiti. Kao žena u patrijarhatu ne možeš pobijediti, i svaki napad na sistem, koliko god objektivan, profesionalan, i istinit, bude na kraju diskreditovan na osnovu roda, uz pomoć hiljadama godina starih stereotipa.

Tome treba dodati i očitu tranzicionu šizofreniju, u kojoj dr. Talirević vjeruje da je dobar medij samo onaj koji živi od „reklama“, tj. profita, automatski diskreditujući neprofitne medije. Ova logika, u kojoj je dobar medij samo onaj koji zarađuje na tržištu, elementarno je pogrešna. Iako je korektno propitivati da li donatori nekog neprofitnog medija u svojoj programskoj politici zastupaju određene političke ili društvene stavove, sasvim je apsurdno reći da su mediji koji žive od reklama primjer objektivnosti. U državi u kojoj je dobar dio takvih medija pod direktnom paskom vlastite vlasničke strukture i njenih, prije svega političkih, interesa. U državi u kojoj će i najčitaniji portali za određeni iznos objaviti bilo kakav promotivni tekst za bilo koga (i često ga ne obilježiti kao takav). U državi u kojoj se ozbiljnim smatra svaki medij koji novinare i novinarke plaća više od minimalca. Usporediti ovakve medije s jednim od rijetkih centara istraživačkog novinarstva čiji bi autoritet bilo izuzetno teško poljuljati stvarnim argumentima i logikom, jednostavno je suludo. Šta onda preostaje, nego udariti nisko, agresivno i šovinistički.

Dr. Talirević tvrdi da odgovara na netačne činjenice, međutim ono što on ustvari radi jeste sistematični napad na karakter i moral autorke. Svrha takvog napada nije da pobije argumente koje je ona iznijela, već da osigura da šta god da sljedeće napiše, niko joj neće povjerovati. Dr. Emir Talirević u svojim napadima nije iznio ni jedan argument koji solidno pobija bilo šta što je autorka napisala – i upravo je njegova nemogućnost da to uradi dobar indikator kvaliteta i vrijednosti datih tekstova. Ako je ovaj slučaj primjer ičega, onda je to činjenica da se nikakvi prizemni pokušaji diskreditiranja ne mogu suprotstaviti profesionalnom bavljenju strukom. Tako nam neće ni biti potrebna Cassandra da nam predskaže ko će od ovo dvoje na kraju ostati profesionalac – ili preciznije, profesionalka.

analiziraj.ba

Hmm... hocemo li saznati KO JE MOCNIJI?
Doktor Talirević sa "kompanijom" (zna se kojom) ili BH pravosudje?
Cini mi se da vec znamo...


Reakcija Naše stranke o navodima vezanim za dr. Talirevića - ... "Službeni podaci koje su objavili novinari govore da je menadžment Opće bolnice, predvođen tadašnjom direktoricom Sebijom Izetbegović, sklapao ugovore sa 'Mojom klinikom' o patohistološkim poslovima na štetu države i građana, a u korist privatnih interesa vlasnika te klinike“, stav je Kluba zastupnika Naše stranke... "S obzirom da objavljeni podaci iz ugovora dovode do osnovane sumnje da je finansijska šteta nanesena svjesno i da je vođena privatnih interesima, a nauštrb građana, istražni i pravosudni organi se podhitno moraju pozabaviti ovim slučajem, smatra Sabina Ćudić. Također, Klub zastupnika Naše stranke traži i od Kantonalnog suda u Sarajevu da se, zbog interesa javnosti, što prije izjasni o u medijima objavljenoj informaciji da Tužilaštvu KS nije dostavio pravosnažnu presudu, kojom je dr. Emir Talirević osuđen na šest mjeseci uslovno, jer je skrivio saobraćajnu nesreću sa motociklom, povrijedivši – kako su mediji prenijeli - maloljetnjog pješaka, koji je preminuo od posljedica. "Od najvećeg interesa za javnost je mogućnost uvida u tu presudu. Konačno, temeljno je ljudsko pitanje – da li građani ove zemlje, među kojima je vjerovatno i porodica djeteta koje izgubilo život zbog navedene nesreće, trebaju uplaćivati novac u zdravstveni fond da bi se on isplaćivao čovjeku, koji je skrivio takvu nesreću i koji se ne libi da žene, novinarke, naziva najpogrdnijim izrazima“, zaključila je Ćudić.

---------------------------------------
Iiiju! PREPADOH SE!
Samo sto se odjavih naleteh na OVO... a mogla sam i misliti KO je "aminovao" ovaj CIRKUS od presude!


PRAVDA
Kako je doktor Talirević izbjegao zatvor: Sumnjive olakšavajuće okolnosti i brojne povrede postupka


Objavljeno: 29.07.2016. u 20:32h

Zatvorska kazna za saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom, koju je počinio doktor Emir Talirević, preinačena je u uslovnu. Pravni eksperti za Žurnal objašnjavaju da za neke postupke suda nema opravdanja i da oni zahtijevaju disciplinsku odgovornost

Слика

Pišu: A. Avdić / D. Obrdalj

Dvanaest sati nakon što je Žurnal objavio da je sarajevski ljekar Emir Talirević osuđen na 6 mjeseci zatvora uslovno zbog izazivanja saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom, Općinski sud u Sarajevu se sjetio da ovu presudu, nakon više od tri godine, dostavi nadležnom tužilaštvu.

NEMA OPRAVDANJA

Procedura je tekla ovako. Općinski sud u Sarajevu 12. jula 2012. godine osudio je doktora Emira Talirevića na 6 mjeseci zatvora zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog prometa. Žalbe su izjavili i Tužilaštvo Kantona Sarajevo i odbrana optuženog, pa Kantonalni sud u Sarajevu, 08.03.2013. godine preinačava presudu, te Talirevića osuđuje na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci uz rok kušnje od dvije godine.

Drugostepeni sud, 1. aprila 2013. godine, dostavlja presudu Općinskom sudu u Sarajevu, a zadužuje je sutkinja Galiba Katica. Iako je bila dužna presudu odmah proslijediti nadležnom tužilaštvu, sutkinja to čini tek 28. jula 2016. godine, odnosno tri godine kasnije.

“To je za disciplinski postupak, nema opravdanja za takvo ponašanje”, rekao je za Žurnal visokopozicionirani zvaničnik u VSTV-u.

Ali osim toga predmet Talirević krije i mnoge druge “bitne povrede postupka”. Sudsko vijeće, koje je zatvorsku kaznu preinačilo u uvjetnu osudu, kao naročito olakšavajuće okolnosti navelo je da je “od izvršenja krivičnog djela protekao duži vremenski period (oko sedam godina)”.

“Protok vremena od izvršenja krivičnog djela do izricanja sankcije ne može se uzeti u obzir kao naročito olakšavajuća okolnost”, složile su se u razgovoru za Žurnal tri osobe iz bh pravosuđa.

Upravo ova nepostojeća “naročito olakšavajuća okolnost”, bila je ključna da sudsko vijeće Kantonalnog suda u Sarajevu, na prijedlog sudije izvjestitelja Vladimira Špoljarića, preinači presudu prvostepenog suda, te Emira Talirevića, zbog izazivanja saobraćajne nesreće u kojoj je smrtno stradao maloljetni pješak, osudi na šest mjeseci uvjetnog zatvora.

TALIREVIĆEV KRUG

Inače, sudija Vladimir Špoljarić već je zbog sličnih pravnih radnji dospio u središte jedne druge afere. Zanimljivo, osobe pominjane u toj aferi imale su poslovne odnose sa doktorom Emirom Talirevićem.

Naime, zahvaljujući “neažurnosti” kantonalnog sudije Špoljarića na izdržavanje zatvorske kazne nikad nije upućen Esed Radeljaš - biznismen, političar i zdravstveni radnik. Sudija Špoljarić je svojim radnjama direktno uticao da krivična djela Eseda Radeljaša odu u zastaru, a kasnije je sa ovim osuđenikom trgovao nekretninama.

Radeljaš je, nakon što je izbjegao zatvor, postao predsjednik Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Za vrijeme njegovog mandata, ZZO je na račun Moje klinike, koja je u vlasništvu doktora Emira Talirevića, prebacio više od milion konvertibilnih maraka na ime poslova patohistologije.

Nadalje, i općinska sutkinja Galiba Katica koja je “referat Talirević” tri godine držala u ladici, prijavljivana je zbog sumnjivih odluka. Ona je, naime, u junu 2012.godine, u vrijeme kolektivnog godišnjeg odmora, u Općinskom sudu u Sarajevu izvršila preknjižavanje imovine sa Fahrudina Radončićana njegovu suprugu Azru, kako bi Radončić tada izbjegao sukob interesa. Među objektima koji su preknjižavani, bio je Avaz Twist Tower, u kojem je u tom periodu bila smještena “Moja klinika” čiji je vlasnik - doktor Emir Talirević.

Za kraj, treba navesti i to da je prvostepeno suđenje doktoru Emiru Talireviću trajalo ravno- šest godina. Predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, pred kojim je vođen postupak, bio je Goran Salihović, današnji glavni državni tužilac. U tom periodu, Talirević i Salihović intenzivno su se družili, saznajemo od osoba bliskih domaćim pravosudnim krugovima.

(zurnal.info)


Повратак на “Zdravlje”

Ко је на вези

Корисника прегледа овај форум: Нема регистрованих корисника и 1 гост