Antička umjetnost
termin je koji se koristi za označavanje sveukupnog likovnoumjetničkog, književnog, glazbenog i scenskog stvaranja u vremenskom rasponu od 1100. pr.Kr. do 600. godine tijekom trajanja dvije najveće starovjekovne europske civilizacije - grčke i rimske.
Antičku umjetnost obilježavaju:
dugi periodi dominacije jednog književnog ili likovnoumjetničkog stila (u umjetnosti geometrijski stil 1100. - 700 pr.Kr.,
orijentalni stil 725 - 650 pr.Kr., arhajski stil 600 - 480 pr.Kr. ,
klasični stil 480 - 300pr.Kr . i tsl.)
usvajanje realističkih metoda koje se u umjetnosti manifestiraju pojavom slika, kipova i reljefa rađenih po uzoru na stvarni svijet (motiv pokreta i sustav proporcija u skulpturi, iluzije treće dimenzije u slikarstvu i sl.),
a u književnosti pojavom prvih karaktera, realističkih likova sukobljenih s bogovima, povijesnim zakonima ili samim sobom (odvajanje kora od glavnog junaka i sl.)
status kulturalne i umjetničke riznice za cjelokupnu zapadnu civilizaciju i uloga uzora zapadnoj umjetnosti
pojava prvih prepoznatljivih i slavnih umjetnika (Sofoklo, Euripid, Eshil, Fidija, Miron, Katul, Horacije itd.)
uspostava govora o umjetnosti, kao svojevrsne kritike, povijesti ili teorije umjetnosti (Platon, Aristotel itd.)
pojava i razrada većine dominantnih književnih (ep, lirika , roman, komedija, tragedija, satira, elegija i dr.)i likovnoumjetničkih disciplina, rodova, vrsta ( slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, reljef, medaljarstvo i dr.)
Antička umjetnost
Уредник: Moderatori
Antička umjetnost
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
Pompeje istražuje i laser
Igrom slučaja, Pompeji su postali jedan od najpoznatijih gradića Italije što mogu, uvjetno rečeno, zahvaliti erupciji Vezuva 1979. godine. Grad je tada bio zatrpan, iako ne i uništen kako se kasnije pokazalo, lavom i pepelom
U ranim fazama istraživanja sva je pažnja sudionika bila usmjerena na iskopine i otkrivanje umjetnina. Kako sam proces iskopavanja nije bio težak, do umjetnina se vrlo brzo došlo, no one su odmah bile i ukradene.
U svakom slučaju, otkriće Pompeja izazvalo je veliko oduševljenje, ali i veliku pohlepu, a trebalo je proći mnogo godina da se to mjesto konačno počne tretirati kao vrijedno nalazište i nacionalna baština koju treba sačuvati i profesionalno restaurirati te konzervirati.
Na potrebu očuvanja i pravilne obnove ukazivao je već veliki povjesničar umjetnosti Johann Joachim Winckelmann, a prva sistematična iskapanja započela su tek u 19. stoljeću pod francuskim nadzorom.
Nedavno je započelo lasersko skeniranje nalazišta, čija je svrha konstruiranje trodimenzionalne baze podataka
Svaki novi voditelj iskapanja unio je u projekt vlastitu metodu koja je trebala poslužiti što boljem očuvanju ulica, kuća i umjetnina, pri čemu je važnu ulogu imao Giuseppe Fiorelli predloživši novi način iskapanja kuća, odozgo prema dolje. Također je razvio i metodu upotrebe lijevane žbuke da bi 'materijalizirao' oblike ljudskih i životinjskih tijela i biljaka koja su istrunula ispod slojeva vulkanskog pepela i u njemu ostavila rupu.
Suvremeni tehnološki napredak omogućio je istraživanja koja daju još značajnije rezultate. Tako je nedavno započeto lasersko skeniranje nalazišta, čija je svrha konstruiranje trodimenzionalne baze podataka. Zahvaljujući toj bazi, bit će moguće detaljno izdvojiti sve predmete, rezove i dijelove istraženog zemljišta, a ta se metoda trenutno koristi pri istraživanju Via dell' Abbondanza.
Međutim, Pompeji nisu pružili nova otkrića samo arhitektima, arheolozima i povjesničarima umjetnosti. Upravo zbog nagle erupcije, grad je očuvan u trenucima dok se u njemu odvijao svakodnevni život, a to su podaci za koje su stručnjaci i znatiželjnici, bez obzira na količinu pronađenih umjetnina i građevina, uvijek zakinuti.
Igrom slučaja, Pompeji su postali jedan od najpoznatijih gradića Italije što mogu, uvjetno rečeno, zahvaliti erupciji Vezuva 1979. godine. Grad je tada bio zatrpan, iako ne i uništen kako se kasnije pokazalo, lavom i pepelom
U ranim fazama istraživanja sva je pažnja sudionika bila usmjerena na iskopine i otkrivanje umjetnina. Kako sam proces iskopavanja nije bio težak, do umjetnina se vrlo brzo došlo, no one su odmah bile i ukradene.
U svakom slučaju, otkriće Pompeja izazvalo je veliko oduševljenje, ali i veliku pohlepu, a trebalo je proći mnogo godina da se to mjesto konačno počne tretirati kao vrijedno nalazište i nacionalna baština koju treba sačuvati i profesionalno restaurirati te konzervirati.
Na potrebu očuvanja i pravilne obnove ukazivao je već veliki povjesničar umjetnosti Johann Joachim Winckelmann, a prva sistematična iskapanja započela su tek u 19. stoljeću pod francuskim nadzorom.
Nedavno je započelo lasersko skeniranje nalazišta, čija je svrha konstruiranje trodimenzionalne baze podataka
Svaki novi voditelj iskapanja unio je u projekt vlastitu metodu koja je trebala poslužiti što boljem očuvanju ulica, kuća i umjetnina, pri čemu je važnu ulogu imao Giuseppe Fiorelli predloživši novi način iskapanja kuća, odozgo prema dolje. Također je razvio i metodu upotrebe lijevane žbuke da bi 'materijalizirao' oblike ljudskih i životinjskih tijela i biljaka koja su istrunula ispod slojeva vulkanskog pepela i u njemu ostavila rupu.
Suvremeni tehnološki napredak omogućio je istraživanja koja daju još značajnije rezultate. Tako je nedavno započeto lasersko skeniranje nalazišta, čija je svrha konstruiranje trodimenzionalne baze podataka. Zahvaljujući toj bazi, bit će moguće detaljno izdvojiti sve predmete, rezove i dijelove istraženog zemljišta, a ta se metoda trenutno koristi pri istraživanju Via dell' Abbondanza.
Međutim, Pompeji nisu pružili nova otkrića samo arhitektima, arheolozima i povjesničarima umjetnosti. Upravo zbog nagle erupcije, grad je očuvan u trenucima dok se u njemu odvijao svakodnevni život, a to su podaci za koje su stručnjaci i znatiželjnici, bez obzira na količinu pronađenih umjetnina i građevina, uvijek zakinuti.
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
PODACI IZ 1922.
Misterij Tutankamonove grobnice na internetu
Opširni dokumenti o prvom istraživanju najpoznatijeg arheološkog otkrića svih vremena, Tutankamonovoj grobnici, naći će se kroz dvije godine na internetu. Studenti s Oxforda objavit će sve bilješke, dnevnike, crteže i fotografije iz 1922. godine, kada je grobnica prvi put bila otvorena
Tutankamonova grobnica jedina je egipatska grobnica koja je izbjegla velike pljačke
Howard Carter i njegov patron lord Carnarvon prvi su ušli u Dolinu kraljeva u Egiptu prije 84 godine. Tamo su našli grob mladog nepoznatog kralja koji je umro prije 3.500 godina, a njegovu pozlaćenu masku učinili su jednim od najpoznatijih lica na svijetu.
Između 1922. i 1930. godine proučeno je najmanje 5.398 predmeta nađenih u grobnici. Carter i njegovi kolege napravili su precizne zapise i crteže te su vodili dnevnike o napretku istraživanja.
Iako je njihovo istraživanje trajalo osam godina, većina od tisuća predmeta koje su ondje našli nikada nije bila temeljito istražena. Jedan od velikih neotkrivenih misterija je i pogrebni zapis urezan na unutrašnjoj strani Tutankamonove maske.
Došli smo do zaključka da je dosad istraženo 20 posto materijala otkrivenog u grobnici. Ako se istraživanje istim ritmom nastavi dalje, trebat će oko 200 godina da se otkriju sve tajne koje skriva najpoznatija grobnica na svijetu , rekao je dr. Jaromir Malek s instituta Griffith u Oxfordu.
Ipak, mladi arheolozi ističu kako objavljivanjem podataka iz prvog ulaska u grobnicu žele pokazati svoju namjeru da već oni otkriju sve misterije Tutankamonova groba.
Misterij Tutankamonove grobnice na internetu
Opširni dokumenti o prvom istraživanju najpoznatijeg arheološkog otkrića svih vremena, Tutankamonovoj grobnici, naći će se kroz dvije godine na internetu. Studenti s Oxforda objavit će sve bilješke, dnevnike, crteže i fotografije iz 1922. godine, kada je grobnica prvi put bila otvorena
Tutankamonova grobnica jedina je egipatska grobnica koja je izbjegla velike pljačke
Howard Carter i njegov patron lord Carnarvon prvi su ušli u Dolinu kraljeva u Egiptu prije 84 godine. Tamo su našli grob mladog nepoznatog kralja koji je umro prije 3.500 godina, a njegovu pozlaćenu masku učinili su jednim od najpoznatijih lica na svijetu.
Između 1922. i 1930. godine proučeno je najmanje 5.398 predmeta nađenih u grobnici. Carter i njegovi kolege napravili su precizne zapise i crteže te su vodili dnevnike o napretku istraživanja.
Iako je njihovo istraživanje trajalo osam godina, većina od tisuća predmeta koje su ondje našli nikada nije bila temeljito istražena. Jedan od velikih neotkrivenih misterija je i pogrebni zapis urezan na unutrašnjoj strani Tutankamonove maske.
Došli smo do zaključka da je dosad istraženo 20 posto materijala otkrivenog u grobnici. Ako se istraživanje istim ritmom nastavi dalje, trebat će oko 200 godina da se otkriju sve tajne koje skriva najpoznatija grobnica na svijetu , rekao je dr. Jaromir Malek s instituta Griffith u Oxfordu.
Ipak, mladi arheolozi ističu kako objavljivanjem podataka iz prvog ulaska u grobnicu žele pokazati svoju namjeru da već oni otkriju sve misterije Tutankamonova groba.
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
Tajna antičkog mehanizma
Dio teksta s Mehanizma iz Antikitere
Veličine kutije za cipele, tajanstveni brončani uređaj sa zupčanicima i brojčanicima, pronađen u zoru 20. stoljeća na olupini rimskog broda, godinama je zbunjivao znanstvenike.
Sada je jedan britanski istraživač nesumnjivo dokazao da se radi o najstarijem astronomskom računalu za preživljavanje.
Ekipa grčkih i britanskih znanstvenika koja se bavila tajnama Mehanizma iz Antikitere uspjela je dešifrirati stari grčki tekst, kakav nije čitan više od 2000 godina.
"Dio teksta na stroju, duži od 1000 znakova, već je dešifriran, a i udvostručili smo napore da što prije završimo", kaže fizičar Yiannis Bitsakis, član multidisciplinarnog tima istraživača sa Sveučilišta u Ateni, Salonikama i Cardiffu, Nacionalnog arheološkog muzeja iz Atene i kompanije HP.
"Do sada smo dešifrirali oko 95% teksta", rekao je agenciji AFP.
Uređaj je izvađen s rimske olupine koju je 1900. pronašao spužvar blizu grčkog otoka Antikitera, a čuva se u atenskom Nacionalnom arheološkom muzeju. Mehanizam ima više od 30 brončanih prstena i brojčanika, a prekriven je astronomskim zapisima.
Vjerojatno je pokretan zupčanikom, a preživio je u tri velika i nekoliko manjih komada.
"Uređaj je mogao izračunati pozicije zvijezda, barem Sunca i Mjeseca. Vjerujemo da je mogao predvidjeti i neke astronomske fenomene", kaže astrofizičar Xenophon Moussas s atenskog Sveučilišta.
"Vjerojatno je i bio vrlo rijedak, ako ne i jedinstven", dodao je.
Njegova jedinstvenost je i dovela do toga da ne može napustiti muzej. Zato je u privatno financiranom projektu tjelesni skener od osam tona morao biti sklopljen na licu mjesta. Skener je pomoću trodimenzionalne tomografije otkrio golom oku nevidljivi tekst.
Prvi je u uređaju vidio astronomski alat britanski povjesničar znanosti Derek Price 1960-ih, no mnogi su tada tu njegovu teoriju doveli u pitanje.
"To je slagalica koja se bavi astronomskim i matematičkim znanjem antike", kaže Moussas. "Mehanizam bi zapravo mogao ponovno ispisati neka poglavlja iz tog razdoblja."
"Izazovno je uređaj smjestiti u znanstveni kontekst, pogotovo zato jer izgleda kao da je došao ni od kuda... ali je opet i pljuska u lice raširenoj teoriji da stari Grci nisu raspolagali praktičnim tehničkim znanjem", dodao je Bitsakis.
Znanstvenici su također istražili i šire područje na kojem su pronađeni ostaci rimskog broda, za koji se vjeruje da je potonuo oko 80. godine stare ere – barem su tako zaključili prema naznakama o porijeklu Mehanizma.
Jedna od teorija govori da je uređaj stvoren na Akademiji koju je utemeljio antički stoički filozof Posejdonije na grčkom otoku Rodosu.
Naime, u tekstu rimskog govornika i filozofa Cicera, bivšeg Posejdonijevog učenika, opisuje se uređaj sličan Mehanizmu.
"Poput Aleksandrije, i Rodos je u svoje vrijeme bio veliki centar astronomije", kaže Moussas. "Brod na kojem je otkriven uređaj mogao je biti dio konvoja za Rim i nositi blago opljačkano na otoku, koje je trebalo poslužiti u trijumfalnoj paradi Julija Cezara".
O novoj će se teoriji raspravljati i na međunarodnom kongresu, koji bi se u studenom trebao održati u Ateni.
Dio teksta s Mehanizma iz Antikitere
Veličine kutije za cipele, tajanstveni brončani uređaj sa zupčanicima i brojčanicima, pronađen u zoru 20. stoljeća na olupini rimskog broda, godinama je zbunjivao znanstvenike.
Sada je jedan britanski istraživač nesumnjivo dokazao da se radi o najstarijem astronomskom računalu za preživljavanje.
Ekipa grčkih i britanskih znanstvenika koja se bavila tajnama Mehanizma iz Antikitere uspjela je dešifrirati stari grčki tekst, kakav nije čitan više od 2000 godina.
"Dio teksta na stroju, duži od 1000 znakova, već je dešifriran, a i udvostručili smo napore da što prije završimo", kaže fizičar Yiannis Bitsakis, član multidisciplinarnog tima istraživača sa Sveučilišta u Ateni, Salonikama i Cardiffu, Nacionalnog arheološkog muzeja iz Atene i kompanije HP.
"Do sada smo dešifrirali oko 95% teksta", rekao je agenciji AFP.
Uređaj je izvađen s rimske olupine koju je 1900. pronašao spužvar blizu grčkog otoka Antikitera, a čuva se u atenskom Nacionalnom arheološkom muzeju. Mehanizam ima više od 30 brončanih prstena i brojčanika, a prekriven je astronomskim zapisima.
Vjerojatno je pokretan zupčanikom, a preživio je u tri velika i nekoliko manjih komada.
"Uređaj je mogao izračunati pozicije zvijezda, barem Sunca i Mjeseca. Vjerujemo da je mogao predvidjeti i neke astronomske fenomene", kaže astrofizičar Xenophon Moussas s atenskog Sveučilišta.
"Vjerojatno je i bio vrlo rijedak, ako ne i jedinstven", dodao je.
Njegova jedinstvenost je i dovela do toga da ne može napustiti muzej. Zato je u privatno financiranom projektu tjelesni skener od osam tona morao biti sklopljen na licu mjesta. Skener je pomoću trodimenzionalne tomografije otkrio golom oku nevidljivi tekst.
Prvi je u uređaju vidio astronomski alat britanski povjesničar znanosti Derek Price 1960-ih, no mnogi su tada tu njegovu teoriju doveli u pitanje.
"To je slagalica koja se bavi astronomskim i matematičkim znanjem antike", kaže Moussas. "Mehanizam bi zapravo mogao ponovno ispisati neka poglavlja iz tog razdoblja."
"Izazovno je uređaj smjestiti u znanstveni kontekst, pogotovo zato jer izgleda kao da je došao ni od kuda... ali je opet i pljuska u lice raširenoj teoriji da stari Grci nisu raspolagali praktičnim tehničkim znanjem", dodao je Bitsakis.
Znanstvenici su također istražili i šire područje na kojem su pronađeni ostaci rimskog broda, za koji se vjeruje da je potonuo oko 80. godine stare ere – barem su tako zaključili prema naznakama o porijeklu Mehanizma.
Jedna od teorija govori da je uređaj stvoren na Akademiji koju je utemeljio antički stoički filozof Posejdonije na grčkom otoku Rodosu.
Naime, u tekstu rimskog govornika i filozofa Cicera, bivšeg Posejdonijevog učenika, opisuje se uređaj sličan Mehanizmu.
"Poput Aleksandrije, i Rodos je u svoje vrijeme bio veliki centar astronomije", kaže Moussas. "Brod na kojem je otkriven uređaj mogao je biti dio konvoja za Rim i nositi blago opljačkano na otoku, koje je trebalo poslužiti u trijumfalnoj paradi Julija Cezara".
O novoj će se teoriji raspravljati i na međunarodnom kongresu, koji bi se u studenom trebao održati u Ateni.
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
Stele, reljefi i predmeti iz svakodnevnog života
Posuda s riječnom scenom
preddinastičko razdoblje, Nagada II.
obojena glina
visina: 17,5 cm, širina: 20,9 cm
El Adaima
Brooklyn Museum of Art - New York
Nož s ručkompreddinastičko razdoblje, Nagada III.
bjelokost
dužina: 23,4 cm
Abu Zaidan
Brooklyn Museum of Art - New York
Preddinastičke posude
preddinastičko razdoblje, Badari, Nagada I-III.
obojena zemlja
Louvre - Paris
Posuda s riječnom scenom
preddinastičko razdoblje, Nagada II.
obojena glina
visina: 17,5 cm, širina: 20,9 cm
El Adaima
Brooklyn Museum of Art - New York
Nož s ručkompreddinastičko razdoblje, Nagada III.
bjelokost
dužina: 23,4 cm
Abu Zaidan
Brooklyn Museum of Art - New York
Preddinastičke posude
preddinastičko razdoblje, Badari, Nagada I-III.
obojena zemlja
Louvre - Paris
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
Narmerova palete za šminkanje
preddinastičko razdoblje, dinastija 0
šist
visina: 64 cm, širina: 42 cm
Hierakonpol
Egyptian Museum - Cairo
Pločica s imenom Ahe
arhajsko razdoblje, 1. dinastija
bjelokost
visina: 4,8 cm, širina: 5,6 cm
Nagada
Egyptian Museum - Cairo
Stela Đeta
arhajsko razdoblje, 1. dinastija
kamen vapnenac
visina: 143 cm
Abid
Louvre - Paris
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
Guske
Staro kraljevstvo, 4. dinastija
slika na gipsu
visina: 27 cm, dužina: 172 cm
Meidum, grobnica Iteta
Egyptian Museum - Cairo
Kamen iz Palerma
Staro kraljevstvo, 5. dinastija
bazalt
visina: 210 cm, širina: 60 cm
nepoznato nalazište
Museo Archeologico - Palermo
Lov na ptice
Novo kraljevstvo, 18. dinastija
slika na gipsu
visina: 55 cm
Teba, grobnica Nebamuna
British Museum - London
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
Novo kraljevstvo, 18. dinastija
slika na gipsu
visina: 25,5 cm
Teba, grobnica Nebamuna
British Museum - London
Amenhotep IV. Aknaton, Nefertiti i njihove kćeri
Novo kraljevstvo, 18. dinastija
kamen vapnenac
visina: 44 cm
Amarna
Egyptian Museum - Cairo
Smenkhkare i Meryetaten
Novo kraljevstvo, 18. dinastija
slika na kameu vapnencu
visina: 24 cm
Amarna
Ägyptisches Museum - Berlin
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
Tutankhamonovo prijestolje
Novo kraljevstvo, 18. dinastija
drvo, zlatni listići, srebro, staklena pasta i poludrago kamenja
visina: 102 cm širina: 54 cm ddužina: 60 cm
Dolina kraljeva, grobnica Tutankhamona
Egyptian Museum - Cairo
Kovčeg s prikazom Tutankhamona u boju
Novo kraljevstvo, 18. dinastija
obojeno drvo
visina: 44 cm širina: 61 cm dužina: 43 cm
Dolina kraljeva, grobnica Tutankhamona
Egyptian Museum - Cairo
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
Merenptahova pobjednička stela - tzv. stela "Izrael"
Novo kraljevstvo, 19. dinastija
granit
visina: 318 cm, širina: 163 cm
Teba
Egyptian Museum - Cairo
Pločice od fajanse s prikazom zarobljenika. Prikazani su faraonovi neprijatelji Kušiti, Libijci, Sirijci, Mezopotamci, Hetiti i "Narodi s mora"
Novo kraljevstvo, 20. dinastija
Teba, Medinet Habu
Egyptian Museum - Cairo
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..
vetar piri pa mi suknju širi ..
