Egipatske piramide

[luna]

Tajnoviti graditelji piramida

Egipatske piramide, vjerojatno najimpresivnije građevine na svijetu i svjedoci raskošnog života faraona, koje je i u smrti okruživalo bogatstvo, dugo su bile obavijene velom tajni koje su se ticale njihove izgradnje




Nizane su brojne teorije: već je grčki povjesničar Herodot zaključio da je za izgradnju velike piramide bilo potrebno zaposliti stotinu tisuća robova na tridesetak godina. Postoji i teorija da su piramide gradili seljaci u vrijeme velikih poplava jer tada nisu mogli obrađivati svoja polja.

Išlo se i tako daleko da su se kolosalne dimenzije piramida i njihova izgradnja opravdavale sudjelovanjem izvanzemaljskih rasa. Ta je teorija već u početku bila izuzetno nategnuta, a u današnjem vremenu intenzivnih iskapanja i znanstvenih dostignuća koja su omogućila temeljitija istraživanja, čini se naprosto smiješnom.

Aktualna istraživanja u okolici velike piramide faraona Keopsa u Gizehu odbacuju sve gore navedene teze. Faraon Keops nije imao na raspolaganju stotinu tisuća robova, ali je zato njegovu 'skromnu' grobnicu gradilo 4.000 stalnih radnika koji su s obiteljima živjeli u naselju graditelja i po dvadeset godina. Njima je bilo priključeno 16-20.000 privremenih radnika koji su radili u smjenana po tri ili četiri mjeseca, a živjeli su u kampovima u blizini piramide.

KRUH I PIVO KAO PLAĆA

Svi su radnici za svoj posao bili plaćeni, a plaća se sastojala od kruha i piva. Fizički radnici mogli su dnevno zaraditi deset štruca kruha i mjericu piva, a oni na boljim položajima zarađivali su mnogo više. Budući da se nije moglo živjeti samo od toga, u naseljima se trgovalo mesom i ostalim namirnicama.

Također, pronađene su mnoge grobnice, a uzimanjem DNA uzoraka i njihovim uspoređivanjem s DNA uzorcima živućih Egipćana potvrđeno je da su u gradnji piramida sudjelovali ljudi iz svih dijelova Egipta.

Iako je dokazano da graditelji nisu bili robovi, još je uvijek nepoznato jesu li jednostavno bili žrtve sistema u kojem je faraonu bilo dopušteno prisiliti ljude da rade u tromjesečnim smjenama na gradilištu ili se možda čak radilo o volonterima. To uopće ne bi bilo neobično s obzirom na jaku religiju i božanski status vladara, ali to je opet samo jedna od teorija koja traži znanstveno utemeljenu potvrdu.

[luna]

U Egiptu ipak pronađena nova grobnica?

Nakon pronalaska zagonetnih sarkofaga i zemljanih krčaga u egipatskoj Dolini kraljeva, na lokaciji nazvanoj KV63, te nakon brojnih nagađanja da je riječ o novootkrivenoj kraljevskoj grobnici u blizini Tutankamonove, znanstvenici se nadaju da će otvaranjem posljednjeg sarkofaga s te lokacije zaista u njemu pronaći kraljevsku mumiju


Jedna od maski tajnovitih sarkofaga


Na to ih je potaknulo svježe otkriće malenog pozlaćenog sarkofaga u istoj grobnici, čija kvaliteta izrade upućuje na to da je riječ o kraljevskoj imovini.

Da podsjetimo, grobna komora KV63 otkrivena je u veljači ove godine. U njoj je pronađeno sedam drvenih sarkofaga s oslikanim pogrebnim maskama, zajedno s još 28 pažljivo obrađenih zemljanih krčaga.

Znanstvenici su na temelju ostataka pretpostavili da se radi o grobnoj komori 18. dinastije (iz koje potječe i Tutankamonova grobnica), no ubrzo se pokazalo da u pronađenim sarkofazima nema ljudskih ostataka.



Mali sarkofag čiji je pronalazak oduševio znanstvenike

Umjesto mumija, u njima se nalazilo smeće, fragmenti polomljene grnčarije, lan i sol za mumificiranje. Zahi Hawas, čelnik egipatskog Vijeća za antikvitete, tada je izjavio da bi se ipak moglo raditi o skladišnom prostoru za sredstva i predmete korištene pri mumificiranju.

Međutim, najnovija istraživanja pokazala su da se ne radi samo o običnom skladištu. Naime u jednom od manjih sarkofaga pronađeni su jastuci, a ispod njih još jedan mali kovčeg u koji bi moglo stati jedino novorođenče.

Otkriće je otvorilo nova pitanja. Stručnjaci koji istražuju grobnicu i koji su impresionirani malenim pozlaćenim kovčegom nadaju se da će zadnji neotvoreni sarkofag razriješiti misteriju. Također vjeruju da će otvaranje tog zadnjeg sarkofaga biti spektakularno i da će u njemu zaista biti pronađena kraljevska mumija, najvjerojatnije mumija kraljice.

[luna]

Mumija Tutankamonove mame?


Pretpostavlja se da je pozlaćeni sarkofag iz Tjuje bio namijenjem Tutankanomovoj baki


Egiptolozi se ne usude niti glasno disati od uzbuđenja koje okružuje prvi grob otkriven u luksorskoj Dolini kraljeva od otkrića groba faraona Tutankamona 1922.


Vijest o neočekivanom otkriću američkih stručnjaka sa Sveučilišta u Memphisu već je izazvala posljedice daleko izvan ove poznate grobnice iz vremena faraona.

Može li mali grob, označen kao KV63, čuvati kraljevsku mumiju, možda Tutankamonove udovice ili čak majke?

O toj teoriji vrlo otvoreno raspravljaju i polemiziraju američki i egipatski egiptolozi.

"To je vrlo uzbudljivo, to je radost jedinstvenog otkrića. No, moramo biti vrlo oprezni", kaže Lorelei Corcoran, direktorica Arheološkog instituta Sveučilišta u Memphisu.

Vrlo je optimističan i Mansur Boraik, direktor za starine u Luksoru.

"Vjerujem da ima oko 70% šanse da je u grobu kraljevska mumija", rekao je misleći na posljednji od sedam drvenih kovčega, koji više od 3000 godina leže okruženi s 28 glinenih urni.

Iako su znanstvenici u početku mislili da se u sarkofazima nalazi samo materijal korišten u procesu mumifikacije, otkriće tri mala pozlaćena sarkofaga ide u prilog Boraikovoj teoriji.

Otto Schaden, čovjek koji ih je pronašao, voditelj je američkog tima. On vjeruje da su možda pronašli mumiju Tutankamonove udovice Ankesenpamon, pogotovo nakon što je dio njenog imena pronađen na pečatu na jednoj urni.

Zahi Havas, generalni tajnik egipatskog vrhovnog Vijeća za starine, misli da se u zadnjem kovčegu možda nalaze ostaci faraonove majke, čiji je identitet nepoznat, a ne Tutankamonove žene, jer je dječak-kralj umro u 18. godini.

"Tutankamonova se udovica ponovno udala za visokog dužnosnika Aja, koji je kasnije, na kraju 18. dinastije i postao faraon", rekao je Havas.

"Ona je živjela dovoljno dugo da bi bila pokopana u dostojanstvenijem grobu od ovog", dodao je.

Kad je pronađena, grobnica se nalazila ispod 13 metara ostataka. Nalazi se samo 6,5 metara od groba KV62 – groba samog Tutankamona, u kojem se nalazila gomila neprocjenjivog blaga.

I dok se vjeruje da je faraon Akenaton Heretik bio Tutankamonov otac, identitet njegove majke je nepoznat.

Možda je bila Nefertiti, strana princeza ili čak njegova dadilja Maja, čiji je grob 1996. u Sakari pronašao francuski egiptolog Alain Zivie.

"To je zaista uzbudljivo", rekao je Zivie AFP-u. "Ovo otkriće moglo bi baciti novo svjetlo na kraj tog krucijalnog razdoblja."


Sarkofazi iz groba KV63

I dok egipatski i američki arheolozi u javnosti iznose različito mišljenje o svom otkriću, rasprava unutar samog američkog tima je ponešto mirnija, ali ne manje žučna.

Havas, svemoćni vladar Vijeća, otkrio je da odnosi između Schadena i Corcoran nisu baš najbolji.

Magazinu Al-Ahram Weekly rekao je da se njihovo neslaganje uglavnom odnosi na "smjer iskapanja", te da se ovo dvoje izvrsnih egiptologa upušta i u "neprimjerene rasprave".

"Dogodili su se manji izgredi, kao što je sukob između dvoje vrsnih egiptologa Otta Schadena i Lorelei Corcoran. Njih oboje žele biti direktori iskapanja. Čak se svađaju oko toga tko će davati intervjue", rekao je Havas magazinu.

"Ljudi ponekad žele stvoriti dramatične situacije, ali mi moramo ostati fokusirani na ono što je doista važno, a ja osobno nemam nikakve hipoteze o sadržaju zadnjeg kovčega", rekla je Corcoran AFP-u.

No, rekla je da im je dozvola za iskapanje produžena do kraja lipnja.

No, međusobni sukobi unutar američkog tima nisu jedina kontroverza koja prati otkriće.

Jedan od top-stručnjaka za Dolinu kraljeva, britanski arheolog Nicholas Reeves, tvrdi da je upravo on pronašao grob.

Kao voditelj velikog projekta Amarna Royal Tomb, Reeves je radio na lokaciji KV63 do 2002., kada je bio lažno optužen za krijumčarenje egipatskih starina.

"ARTP je dugo i puno razmišljao o KV63", napisao je Reeves na svojoj web-stranici. "Nažalost, nismo imali prilike našu teoriju provjeriti u praksi."

"Otto Schaden... zakoračio je iznad otvora groba, a naš je projekt predstavljen kao svršen čin."

[Letisija]

Ko je sagradio Veliku piramidu i zašto

Sredinom tridesetih godina prošlog veka, Edgar Kejsi (1877-1945) je bio jedan od najvećih proroka tog vremena. Živeo je u Čikagu i bio poznat po ostvarenim proročanskim vizijama i izuzetno uspešnim dijagnozama oboljenja. Za sobom je ostavio preko 14 hiljada stenografski zabeleženih dokumenata. Niz njegovih proročanstava odnosi se na naše doba. Izmedju ostalog, tvrdio je da će najviše novih otkrića biti vezano za područje egiptologije i piramida. Televizijski kanal History je uradio emisiju o njemu.

Smatra se da je Velika piramida u Gizi sagrađena 2885. g.p.n.e. Prema Kejsiju, nastala je između 10490 i 10390. g.p.n.e, što se, uglavnom, poklapa sa vremenom koje Platon i stari tibetanski rukopisi navode kao doba velike katastrofe i potapanja Atlantide. Dvojica naših savremenika, Robert Buval i Grejem Henkok, autori su nekoliko knjiga (i česti gosti emisija na Discovery-ju), od kojih je najpoznatija “Misterija Oriona”. Kompjuterski obrađeni podaci pokazuju da se 10500. g.p.n.e. položaj tri zvezde u sazvežđu Orion poklopio sa položajem piramida u Gizi. U njihovim knjigama, takođe, stoji podatak da se u istom periodu dogodio i veliki potop. Bila je to era lava. Otuda oblik sfinge. Utvrđeno je da su oštećenja na sfingi posledica velikih kiša, te da je erozija napravila useke. Ljudska glava, navodno Kefrenova, koja danas stoji tamo, dodata je naknadno.

Prema Kejsiju, piramide su sagradili Atlantiđani, čije je nestajanje trajalo oko 7500 god., između 15650 i 8150 g.p.n.e. Kao superiornija civilizacija, nametnuli su svoja verovanja i kulturu u novoj postojbini iz koje su putovali po celom svetu. Kako su im posete bivale uzvraćene, Egipat je postao centar kulture i nauke tog doba. Oni su navodno, beležili i čuvali sve bitnije promene u istoriji civilizacije. Za ovu arhivu ili “vremensku kapsulu” Kejsi je tvrdio da će biti otkrivena u našem vremenu. “Svi podaci o sfingi ispred velike piramide nalaze se u temeljima ispod leve šape. Vremenska kapsula, odnosno, biblioteka najstarije istorije i saznanja, nalazi se u posebnoj grobnici ili piramidi prekrivenoj peskom. Ona je negde između desne šape sfinge i obale Nila.”

Atlantiđani su migrirali u sve krajeve sveta.. Najveće seobe su se odvijale oko 10600. g.p.n.e. Sveti grad Ur je u tom periodu – od 10500 do 10420. g.p.n.e. – bio na vrhuncu razvoja. Sagrađena je Velika piramida. U Aleksandriji je osnovana biblioteka (10300. g.p.n.e.), a u pustinji Gobi narod Taoia podigao je Zlatni grad i postigao razvoj ravan civilizacijama u danasnjoj Indiji, Kini, Norveškoj i Ogu (Peru).

Kejsi tvrdi da su, posle migracija, Atlantiđani ostavili trojstvo svetih hramova, sa porukama potpuno istovetnih sadržaja. Pored Velike piramide i Hrama zapisa (pod peskom između sfinge i Nila) u Egiptu, druga dva će biti otkrivena na Biminima, Posejdonov hram, i na Jukatanu, hram Iltara. Bimini se sastoje od dva mala ostrva među hiljadama drugih u Bahamskom arhipelagu, na samo pedesetak kilometara istočno od obala Majamija. Ovde bi mogao da nastane jedan od najposećenijih zdravstvenih centara na svetu, jer se pretpostavlja da bi iskopani bunari doveli do tzv. fontana večne mladosti. Grupa Atlantiđana predvođena Iltarom stigla je do Jukatana. On je prvi gradio piramide na ovom prostoru. U Meksiku ima nekoliko stotina piramida. Najstarije i najmoćnije se nalaze u Teotihuakanu, 50 km od Meksiko Sitija. Tu je podignuta Piramida Sunca, gotovo iste velićine kao ona u Gizi, ali visoka samo 65 m. Druga je posvećena Mesecu i podignuta je na platou od 18 hektara, što je četiri puta veća površina u odnosu na plato u Gizi. Ove dve piramide same po sebi sadrže poruke i proročanstva piramide u Egiptu.