Novak Kilibarda: Sula Radov Radulović

Уредник: koen

[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1266: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable
Корисников грб
AURELIAN
~ redovan clan ~
~ redovan clan ~
Поруке: 109
Придружен: 07 Јан 2005, 13:39
Место: Crna Gora
Контакт:

Novak Kilibarda: Sula Radov Radulović

Порукаод AURELIAN » 07 Окт 2005, 03:46

Novak KILIBARDA:
Sula Radov - glasnogovornik istorijskog iskustva Crne Gore


Слика


SVAKI CRNOGORSKI FENIKS USKRSAVAO JE IZ
PEPELA NAJSTARIJE SLOVENSKE DRZAVE



U svim dosadasnjim pisanim osvrtima na narodnog mudraca i moralnog amanetnika Sulu Radova naglasava se da je komanski i katunski prvak iz XIX vijeka bio nepismen covjek. Zato se valja zapitati - kakva je to Sulina nepismenost i da li je to uopste nepismenost?

Odmah odgovaram na pitanje koje sam postavio. Sula Radov bio je nepismen samo u graficko-ortografskom a ne pak u semantickom znacenju. U tom smislu, pomognimo se jednom analogijom. Covjek bez ocnoga vida je slijep, ali slazemo se s Njegosem - "budale su s ocima slijepe!" Homer i Filip Visnjic slijepi su u medicinskom kao sto je Sula Radov nepismen u graficko-ortografskom smislu.

Davno se zametnula Sulina semanticka pismenost, jos od doseljenja Slovena na danasnje prostore Crne Gore. Dolaskom svojim, ti nasi daleki preci, suocili su se s produktima pisane civilizacije koja je bila procvjetla u antickoj Grckoj i ocvjetala u kulturi Rimskog carstva. Tako su se Sloveni na nasim prostorima opismenjavali i prije no su naucili alfabet. Nije bitno to sto su oni u pocetku mogli, u Duklji i drugdje, da ruse svetilista i skulpture tudih bogova. I kad su ih rusili, njihova cula doticala je visoka civilizacija cije su bogate ostatke zatekli. Do doseljenja na dukljanske, odnosno zetsko-crnogorske, prostore, slovenski selidbenici dozivljavali su samo ljepotu prirodnih ritmova, a u novoj postojbini dotace ih se estetikus duhovne produkcije. A kad kolektivnu svijest zetskih Slovena obujmi hriscanska vjera, i kad cirilsko-metodijevska pismenost uhvati korijena, novodoseljenici ce krenuti hodom drzave kojom ce da kormilare sukcesivno Vojislavljevici, Balsici, Crnojevici i Petrovici. U tom istorijski organizovanom, mediteransko-evropskom, krvotoku crnogorske drzave kao limfa ce strujati dah vise kulture koju su doseljenici zatekli na prostorima koje su naselili. Tako se moze govoriti o ubrzanom civilizacijskom zrenju dukljanskih Slovena kojim se izbjegao spori proces prerastanja etnoloske naravi i istorijsko-kulturolosko tkivo drzave. Nadomjestio se proces koji bi se nesumnjivo sporo odvijao da je u trenutku naseljavanja odbrana zemlja bila u istorijskom smislu terra incognita! Svi duhovni usponi u Crnoj Gori, zvali se oni Mihailova kraljevska insignacija, Balsica manastiri na Skadarskom jezeru, Obodska stamparija, Poslanice Petra I, "Gorski vijenac", zakonici Knjazevine Crne Gore, Petar Lubarda ili Risto Stijovic, utkali su u sebe i predslovensku kulturu crnogorskih prostora.

Medutim, sticajem istorijskih i socijalnih prilika, bolje reci - neprilika, samo elitniji krugovi crnogorskog naroda znace da besjede s knjigom i da produkuju knjigu. Upravo, pismenost je usmjeravala narodno bice Crnogoraca kao sto nervni sistem usmjerava ljudski organizam, ali umjece pismenosti nece obuhvatiti sve tkivo kroz koje prolaze nervi pisane civilizacije. Ni nase tijelo nije svo od nerava, njega nervni sistem samo usmjerava! Prema tome, izmedu doslovne nepismenosti, koja je pratilka Slovene na selidbenom putu, i graficke nepismenosti crnogorskih plemenika u doba Sule Radova - odista je astronomska daljina!

Nije slucajno sto su se u Crnoj Gori lako uspostavljale dinastije i u najtezim vremenima - Balsici, Crnojevici, Petrovici. Svaki crnogorski feniks uskrsavao je iz istorijsko-kulturoloskog pepela najstarije slovenske drzave na Balkanu. Narodi bez sopstvenih temelja drzave i kulture mogu da ojacaju, da mocno vladaju i silne prostore zauzimaju! Ali njima je u principu kratak istorijski vijek, njima je osigurano utrnuce na mapi istorijskih naroda. Atila je bio mnogo osvojio, ali iza sebe nije nista ostavio zato sto na osvojene prostore nista nije ni donio! Nijedan narod koji se bio domogao rezultata grcko-rimske civilizacije nije otisao Atilinim tragom. Takvi narodi dozivljavaju tragiku ropstva i razaranja, ali na kraju oni vaskrsnu iz zivotvornog pepela svoje drzavne i kulturne proslosti.

Na tracnicama takvih dogadaja Crna Gora je imala prednost u prostorno maloj teritoriji. Cetvoronahijska Crna Gora koju su predvodili mitropoliti Petrovici. Na neki nacin ona tom prednoscu podsjeca na Periklovu Atinu. Perikle je doslovno poznavao sve videnije gradane svoje drzave, to je bilo blagotvorno kako za uobilicenje kolektivnog duha drzave i kulture tako i za pojedince koji snagom svoje stvaralacke sposobnosti uobilicavaju kolektivno iskustvo. U cetvoronahijskoj Crnoj Gori vladike-gospodari mogli su caskom okupiti plemenske i bratstvenicke prvake i istom brzinom doturiti svoj glas ili zapovijed u ta bratstva i plemena. Tako crnogorski vladar pored duznosti prvosvjestenika i svjetovnog gospodara imao je ulogu i edukatora. Poslanice Petra I bile su prvenstveno svakodnevna narodna citanka! Onako mala i siromasna - "sirak tuzni bez ide ikoga", Crna Gora se ne bi odrzala na temeljima koje je uspostavila dukljanska drzava da vladike Petrovici nijesu imali ulogu kolektivnih vaspitaca i etickih usmjerivaca svojih podanika. Kletve Petra I, Njegosevi musketi, Danilova vjesala i Nikolini zakoni nijesu mogli odrzati plemensko-bratstvenicku Crnu Goru u abazurima drzave da nije bilo edukacije s vrha koja je drzavotvornom mislju pobjedivala plemenske i bratstvenicke centrifugalne sile.

Najreprezentativniji primjer nepismenog plemenika i bratstvenika koji je edukovan normama drzavotvorne pisane kulture upravo je Sula Radov iz Komana. Nepismenog Sulu pripremila je pisana istorija!


POTRCNI ZA SVOJIM GOSPODAROM CRNOGORCI SU OMOGUCILI DA SE SULI PRIZNA SOLOMONSKA MUDROST

Kad se osmotre anegdote o Suli, njegove izreke i karakteristike koje je dao zivotnim pojavama, lako se konstatuje da je on samo prakticno primjenjivao istorijsko, eticko i esteticko iskustvo crnogorskog naroda koje su pisano najsrecnije uoblicili Petar I u poslanicama i Njegos u Gorskom vijencu i Scepanu Malom. Rijecju, na primjeru plemenskog sudije i narodnog mudraca Sule Radova vidi se blagotvornost pisanog saobracaja izmedu pismenih mitropolita i nepismenih plemenika! Bezmalo, moglo bi se reci da izmedu pismenog i nepismenog Crnogorca nije bilo obrazovne razlike osim raspoznavanja slova. Razumije se, trebalo je imati umno razvice Sule Radova da bi se nepismenost mogla barabariti s pismenoscu! Tu mogucnost najbolje je prikazao isti Sula. Anegdota ovako kazuje:

Oko Njegosa u odzakliji sjede Crnogorci, slusaju Gorski vijenac i razgovaraju. Njegos ce zauciniti:

- Cini mi se, Sula, da umom i bistrinom ne ustupas nikome osim meni!

- Samo tri rabote, Gospodaru, ne cini pa necu ni tebi!

- A koje tri, Sula?

- Prvo, ti si gospodar a ja kapetan, drugo - ne idi dalje od Krsca, i trece - ne uzimaj pero u ruku!

Dakle, norme drzave i vise kulture koje su u plemensko-bratstvenicku i nepismenu Crnu Goru servirali crnogorski mitropoliti, osobito Petar I i Petar II, mogli su produktivno koristiti plemenici koji su imali dobru pamet i prijemciv duh da prihvataju poruke koje objektivno nijesu analogne plemensko-bratstvenickim uzusima sto su se ucvrstili od pada Zete pod Turke do mitropolitskog ustolicenja Danila Petrovica. Razumije se, prijemcivost toga duha imala je, i pored tih uzusa, osloniste i tradiciju koja prenosi mentalnu konstelaciju Crnogoraca od formiranja dukljansko-zetske drzave pa nadalje. Bez te tradicije nije mogao nastati Sula Radov da konstruktivno prima poruke poslanica Petra I i Njegosevih knjizevnih djela. Sulino oponiranje uspostavljanju knjazevstva, sto ce ga kostati kapetanstva, nije nistao drugo no strah od pojednostavljenja polozaja crnogorskog gospodra. Sula je bio plemenski prvak za vrijeme dvojice najpametnijih i najpismenijih crnogorskih vladara, znao je mudrac da su Crnogorci navikli na gospodare s trostrukim autoritetom. Zaista, Petrovici nijesu mogli odrzati Crnu Goru bez duhovnih odlicnika koje reprezentuje Sula Radov.

Svi koji su pisali o Suli Radovu zapitali su se je li sva mudrost koja se pripisuje njemu izvorno Sulina. Smatram da je to pitanje u prilicnoj mjeri suvisno, iako u akademskom smislu ono ima statiku. Naime, narodni mudrac, kao i narodni pjesnik, srazmjerno je sinteza kolektivne pameti i stvaralac. I Gorski vijenac isplovio je iz usmene tradicije, iz nje je snagom svoje filozofsko-pjesnicke licnosti Njegos izvio dramski spjev kao sto je Marko Kraljevic iz suve drenovine iscijedio kapi vode! Trebalo je imati Njegosevu pjesnicku i Markovu fizicku snagu pa se ponijeti s tradicijom i drenovinom. Ti materijali su svakome dostupni, samo odabrani s njima izlaze na kraj! Isto tako, Sula Radov je s posebnom snagom upotrebljavao narodno iskustvo i mitropolitsku drzavnicko-eticku edukaciju; upotrebljavao je materijal koji se svakome nudi, ali svak nije bio Sula!

Postoje duhovne reference internacionalne upotrebljivosti koje opsluzuju narode i vremena. Traganje za njihovim izvoristima bilo bi zametno koliko i traganje za pojavom covjeka! Sistemom pozitivisticke pedanterije moglo bi se dokazivati da je malo sto originalno poslije starih Grka i Rimljana. Arhetipovi i internaciionalni motivi su opsteljudsko blago koje prelazi narodne i jezicke granice posredstvom istorijskih dogadanja kakvi su osvajacki put Aleksandra Makedonskoga, seoba naroda, grcka, rimska, vizantijska, krstaska i osmanska osvajanja. To medunarodno iskustvo struji citavim svijetom, a jezicki i etnicki ga kodifikuju mudraci bez kojih nije nijedan istorijski narod. Na toj internacionalnoj trasi jedan drugome pruzaju ruku Nestor, Ezop, Vuk Dojcevic, Nasrudin-hodza i Sula Radov. Kao sto dozivaju jedan drugoga pjesnici Epa o Gilgamesu, Okovanog Prometaja, Bozanstvene komedija, Fausta i Luce mikrokozma!

Da bismo se sacuvali od poslovicnog crnogorskog pretjerivanja kad su u pitanju istorijska i duhovna uzvisenja, treba reci da su Sulinu opstepriznatu popularnost, uz njegovu pamet i moral, pripomogli i dogadaji koje nije on usmjeravao. Sula je bio glavar kod cetvorice gospodara - dvojice mitropolita i dvojice knjazeva. Najstariji ga gospodar zapazio, najpametniji ga zakapetanio, najljuci ga razglavario, najvjestiji ga rehabilitovao! Kazna je dovela Sulu do pohabanog dzemadana - "dvije rekoh te ovakav dzemadan stekoh!" Raskapetanstvo dovelo je Sulu do takvog dzemadana, ali je bilo blagotvorno za njegovu popularnost. Rehabilitacija od strane knjaza Nikole nije samo smakla kaznu, no istakla cinjenicu da bez Sule ne valja suditi ni pametovati. Potrcni za svojim gospodarom, Crnogorci su otvorili prostore da se Suli prizna solomonska mudrost uocavanja, prosudivanja i eticnost poslanica Petra I. No, valja jos jednom reci da je Sula Radov imao sve vrline da se proglasi glasnogovornikom istorijskog iskustva Crne Gore. Zapostavljajuci biblijskog Sulu, vjeruje se u narodu da pojam suliti, sto znaci - sretati, miriti i poravnavati, izvodi svoje znacenje od mudrog i moralnog sudovanja Sule Radova. Takvo priznanje Suli Radovu nije mogao odati nijedan gospodar. Tu medalju dodjeljuje samo narod. Ona se ne pohranjuje u muzej starina, tom se medaljom narod sluzi u svom trajanju. Zato je Sula Radov trajan.



(Kraj)

[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1266: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1266: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1266: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable