Grobnice vladara starog Egipta

Корисников грб
luna
~ administrator ~
~ administrator ~
Поруке: 3837
Придружен: 02 Јун 2005, 18:48
Место: Dežela

Grobnice vladara starog Egipta

Порукаод luna » 05 Окт 2007, 17:39

Grobnice vladara starog Egipta

Iako je sasvim logično da sakralne građevine i zagrobna arhitektura nisu jedina vrijednost kojom se drevna egipatska civilizacije može podičiti, činjenica jest da je najviše saznanja o ovom narodu poteklo upravo iz proučavanja grobnica i hramova. Budući da je riječ o duboko religioznoj kulturi čije je postojanje obilježeno snažnom vjerom u zagrobni život, ne čudi činjenica da su grobnice vladara (koji su ujedno bili i božanstva) bile građene u doslovnom smislu - za vječnost

Grobnice zaista fasciniraju raznovrsnošću tipologije, neprocjenjivim bogatstvima pronađenim u njihovoj unutrašnjosti i ljepotom predmeta koji su danas svoje mjesto pronašli u najuglednijim svjetskim muzejima.

OD MASTABE DO PIRAMIDE

Međutim, počeci egipatske civilizacije nisu obilježeni pretjerano raskošnim ukopima. Grobovi su u pretpovijesno doba Egipta bili prilično jednostavni, načinjeni samo od grobne rake u koje se polagalo tijelo zajedno s potrepštinama koje bi pokojniku mogle zatrebati u zagrobnom svijetu.

To se ipak ubrzo promijenilo, pa se već u kasnom preddinastičkom periodu počinje polagati sve veća pažnja izgledu i opremanju grobova. Oni tad zadobivaju pravokutni tlocrt iz kojeg se postepeno počinje razvijati mastaba, poseban tip egipatske grobnice, preteča piramide, koja je stoljećima služila za ukop dostojanstvenika koji su to mogli platiti i egzistirala je paralelno s mnogo raskošnijim kraljevskim grobnicama.

Mastaba se sastoji od podzemnog i nadzemnog dijela, pri čemu je nadzemni dio oblikovan poput krnje piramide. U početku je taj nadzemni dio bio ispunjen zemljom izbačenom iz groba, da bi kasnije bio pretvoren u zasebnu prostoriju, ukrašenu reljefima i zidnim slikama, te ispunjen predmetima koji bi pokojniku u pojedinim prigodama mogli zatrebati.

Mastaba je u periodu Ranog doba (oko 3000.g.pr.Kr.), tj. periodu vladavine I. i II. dinastije ujedno bila i kraljevska grobnica, da bi u kasnijim vremenima vladari (kao zaslužnici, bogataši i božanstva) ipak dobili mnogo raskošnija posljednja počivališta.
Tako je već početkom III. dinastije dvorski arhitekt Imhotep koncipirao zagrobni kompleks u Sakari. Riječ je o kompleksu kojim je dominirala tzv. stepeničasta grobnica faraona Zosera, prva piramida u povijesti Egipta. Zoserova piramida nastala je umnažanjem mastaba, u kojoj se grobna komora još uvijek nalazi ispod razine tla (što u pravim piramidama nije slučaj), a njegov je zagrobni kompleks uključivao i grobove kraljica i prerano umrle djece iz kraljevske obitelji. O značaju kompleksa svjedoči i činjenica da je graditelj Imhotep kasnije proglašen božanstvom.

Zoserov primjer gradnje monumentalne grobnice slijedili su i kasniji faraoni. Posebno se u tom kontekstu istaknuo faraon Snofru, osnivač IV. dinastije koji je dao sagraditi tri različite piramide na tri različita lokaliteta u blizini Gizeha. Prva i najstarija nalazi se na lokalitetu Meidum i u određenoj je mjeri zadržala stepeničastu formu Zoserove grobnice.
To je ujedno i posljednji oblik stepeničaste piramide, budući da je već iduća, smještena na lokalitetu Dahšur-sjever romboidalna, s kutom nagiba koji se lomi na sredini građevine. Posljednja Snofruova piramida, poznata kao Crvena piramida, smještena na lokalitetu Dahšur-jug, najbliža je savršenstvu budućih grobnica Kefrena, Keopsa i Mikerina, iako nešto neskladnija i zdepastija.

Tri monumentalne piramide Keopsa, Kefrena i Mikerina i danas su najupečatljiviji dio egipatske baštine. Riječ je o tri savršene piramide, građene iz golemih kamenih blokova, tako pažljivo rezanih i spojenih da se između njih 'nije mogao umetnuti ni žilet'.
Grobne komore u ovim se slučajevima nalaze unutar grobnice, a do njih se dolazi relativno jednostavnim sustavom uskih hodnika. Unutrašnjost piramida, upravo zbog zakonitosti gradnje, nije ni približno raskošna kao kasnije grobnice, primjerice, grobna komora faraona Keopsa bila je obložena samo sivim granitom.

Srednje carstvo (XXI. i XXII. dinastija, 2060. -1680. pr.Kr.) ne može se pohvaliti pretjerano raskošnim grobnicama. Piramide se, naime, još uvijek grade, ali su znatno slabije kvalitete pa se do današnjih dana nisu očuvale, a tek je Novo carstvo dovelo i novi procvat zagrobne arhitekture.

REPREZENTATIVNE GROBNICE U STIJENI

Vrijeme obilježeno vladavinom Amenifisa IV, kraljice Hatšepsut, Tutankamona i loze Ramesida (XVIII.-XX. dinastija) doba je kad su kraljevi svoja posljednja počivališta odlučili smjestiti pod okrilje zapadnog tebanskog brda.

Riječ je, naravno, o Dolini kraljeva u kojoj je do danas otkriveno više od 60 grobnica, iako je samo manji broj dostupan i istražen.Zna se da su bile ukrašene predivnim freskama i skulpturama, a sigurno je da su bile opremljene i fascinantnim namještajem, nakitom i upotrebnim predmetima, iako je većina tog blaga tijekom stoljeća opljačkana i nestala na crnom tržištu.
Iako su u stijenama sahranjeni mnogi poznati faraoni, poput Ramzesa III., Merenptaha, Setija I., Tutmozisa III., najpoznatija grobnica Doline kraljeva svakako je ona faraona Tutankamona. Grobnicu je 1922. Howard Carter pronašao igrom slučaja i upravo je zbog toga stekla široku popularnost.

Naime, ulaz u grobnicu je bio zatrpan otpadnim materijalom iz susjedne komore faraona Ramzesa VI. a i bila je prilično 'nemarno' opljačkana tako da je velik dio blaga ipak ostao u rukama arheologa. A blaga koja su u njoj pronađena zaista su fascinantna, do te mjere da su se mnogo zapitali što bi tek bilo pronađeno u grobnicama ostalih faraona budući da se ne može reći da je Tutankamon pripadao skupini jakih i istaknutih egipatskih vladara.
Također, povlašteni ukop nije zaobišao ni kraljice Novog carstva, niti članove kraljevske obitelji. Posebno za njih izgrađen je kompleks poznat po nazivu Dolina kraljica. Svoje je mjesto u toj dolini pronašla i Nefertari, supruga Ramzesa II., ali i prinčevi i majke faraona.

Istraživanja fascinantnih spomenutih zdanja još su uvijek u tijeku, a iako je riječ o spomenicima koji su pretrpjeli velike materijalne štete i nebrojeno puta su se našli na meti pljačkaša, sačuvano blago još uvijek nudi dovoljno materijala za istraživanje generacijama i generacijama arheologa. Osim toga, nova velika otkrića (poput onog vezanog uz Tutankamona) možda su im upravo nadohvat ruke.
.. ja malena, suknjica šarena,
vetar piri pa mi suknju širi ..Слика